Autoceste FBiH - Zaštita rijeke Bunice sastavni je dio projekta izgradnje autoceste na koridoru Vc

JP Autoceste Federacije BiH priopćile su kako je zaštita rijeke Bunice od samog početka sastavni dio projekta izgradnje poddionice autoceste tunel Kvanj – Buna na koridoru Vc, odbacujući tvrdnje da se sustavom odvodnje u Bunicu ispuštaju vode s gradilišta ili oborinske vode s kolnika tijekom korištenja autoceste.

Kako navode, predmetnim sustavom odvode se isključivo prirodne oborinske vode koje se i danas prirodno slijevaju s okolnog slivnog područja prema Bunici.

Rijeka Bunica jedan je od najvrjednijih prirodnih vodotoka u Bosni i Hercegovini, a njezine hidrološke, krajobrazne i ekološke vrijednosti bile su jedno od temeljnih polazišta pri planiranju i projektiranju poddionice autoceste tunel Kvanj – Buna na koridoru Vc.

„Zaštita rijeke Bunice nije naknadno uvedena mjera, nego sastavni dio projekta još od njegovih prvih planskih faza. Tijekom pripreme projektne dokumentacije analizirani su prirodni uvjeti prostora, slivna područja, površinske i podzemne vode, hidrološke značajke terena te mogući utjecaji buduće autoceste kako bi projektna rješenja bila razvijena uz očuvanje prirodnih vrijednosti ovog područja“, navodi se u priopćenju.

Iz Autocesta FBiH ističu kako je prije početka radova izrađena sva potrebna prostorno-planska i projektna dokumentacija, uključujući Studiju utjecaja na okoliš, te da su pribavljene okolišna dozvola, odgovarajući vodni akti i urbanistička suglasnost.

Projektna dokumentacija prošla je stručnu reviziju, a cjelokupan postupak planiranja i pripreme projekta proveden je u skladu s propisima Federacije BiH.

Kako navode, zaštita voda nije promatrana kao pojedinačna mjera niti kao administrativna obveza, nego kao sastavni dio projektiranja i izgradnje autoceste.

„Okolišna dozvola, vodni akti, Studija utjecaja na okoliš i projektna dokumentacija zajedno definiraju mjere zaštite površinskih i podzemnih voda, zaštite tla, sprječavanja erozije, organizacije gradilišta, praćenja stanja okoliša te postupanja u slučaju izvanrednih situacija. Na tim su temeljima razvijena sva kasnija projektna rješenja i uspostavljen jedinstven sustav upravljanja okolišem tijekom planiranja, izgradnje i korištenja autoceste“, navodi se.

Dodaje se kako je odvodnja projektirana kroz dva odvojena sustava.

Vanjski sustav služi prihvatu i odvodnji oborinskih voda s okolnog terena radi zaštite trupa autoceste, okolnog prostora i postojeće infrastrukture, dok je unutarnji sustav namijenjen prikupljanju oborinskih voda s kolnika, njihovoj obradi i kontroliranom ispuštanju u skladu s projektnom dokumentacijom i vodnim aktima.

Takva podjela predviđena je još idejnom projektnom dokumentacijom te osigurava funkcionalno razdvajanje vanjske odvodnje prirodnih oborinskih voda od sustava za upravljanje vodama tijekom izgradnje i korištenja autoceste.

Jedno od ključnih projektnih rješenja odnosi se na sustav vanjske odvodnje na području naselja Parila.

Njegova izgradnja predviđena je još idejnom projektnom dokumentacijom kroz projekt odvodnje površinskih, podzemnih i priobalnih voda, koji je bio sastavni dio dokumentacije za izdavanje urbanističke suglasnosti i daljnju razradu glavnog projekta.

Predmet dorađenog rješenja odnosi se isključivo na vanjski sustav odvodnje.

U priopćenju se podsjeća kako je idejnim rješenjima iz 2018. i 2023. godine na toj lokaciji bio predviđen otvoreni betonski kanal za prihvat i odvodnju oborinskih voda.

Trasa sustava određena je prirodnom konfiguracijom terena jer se područje naselja Parila nalazi na pravcu prirodnog slijevanja oborinskih voda s okolnih padina.

Zbog toga je projektiran sustav koji omogućuje njihovo organizirano prikupljanje i odvođenje uz zaštitu naselja, poljoprivrednih površina, trupa autoceste i postojeće cestovne infrastrukture.

Iz Autocesta FBiH navode i kako su obilne oborine koje su u rujnu 2025. godine pogodile mostarsko područje izazvale bujične tokove i štetu na lokalnim cestama i poljoprivrednim površinama u naselju Parila, što je dodatno potvrdilo važnost planiranog sustava vanjske odvodnje.

„Nakon obilaska terena, provedenih analiza i razgovora s predstavnicima lokalne zajednice provedena je optimizacija projektnog rješenja uz zadržavanje njegova osnovnog koncepta. Dorađeno projektno rješenje razvijeno je kroz postupak rješavanja zaprimljenih pritužbi i kontinuiranu komunikaciju s lokalnom zajednicom, u skladu s Uputom za rješavanje pritužbi nastalih u procesu planiranja, pripreme, projektiranja, izgradnje i nadzora projekata autocesta i brzih cesta, usklađenom s procedurama Europske investicijske banke (EIB) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Konačno rješenje prihvatili su vlasnici parcela kroz koje prolazi planirani sustav odvodnje“, navodi se.

Najznačajnija izmjena odnosila se na način prihvata i odvodnje oborinskih voda.

Umjesto prvotno planiranog otvorenog betonskog kanala odabrano je rješenje sa zatvorenim cjevovodom većeg promjera koje omogućuje učinkovitiju i kontroliraniju odvodnju oborinskih voda, zauzima manje prostora i bolje se uklapa u postojeći okoliš.

Naglašavaju kako tim sustavom nije predviđeno dovođenje novih voda u rijeku Bunicu niti promjena prirodnog režima njihova otjecanja.

„Predmet sustava su oborinske vode koje se i danas prirodno slijevaju s okolnog slivnog područja prema rijeci Bunici. Razlika je u tome što se umjesto njihova nekontroliranog površinskog otjecanja kroz naselje predviđa njihovo organizirano prikupljanje i kontrolirano odvođenje zatvorenim cjevovodom do mjesta ispusta definiranog projektnom dokumentacijom. Time se zadržava prirodni smjer otjecanja oborinskih voda uz smanjenje rizika od nekontroliranog razlijevanja, erozije i nastanka šteta na privatnim parcelama, poljoprivrednim površinama, lokalnim cestama i objektima u naselju Parila“, ističe se.

Uz sustav vanjske odvodnje, projekt obuhvaća i upravljanje vodama koje nastaju tijekom izvođenja radova.

Njihovo prikupljanje i zbrinjavanje uređeni su Studijom utjecaja na okoliš, okolišnom dozvolom, vodnim aktima i planovima upravljanja okolišem, koji definiraju organizaciju gradilišta i mjere zaštite površinskih i podzemnih voda.

Zaštita voda tijekom izgradnje podrazumijeva organizaciju gradilišta i primjenu mjera kojima se sprječava onečišćenje površinskih i podzemnih voda.

To uključuje odgovarajuće upravljanje vodama s gradilišta, zabranu servisiranja mehanizacije i skladištenja goriva u zonama visokog rizika, zaštitu površina osjetljivih na eroziju, sprječavanje unošenja nanosa u vodotoke, pravilno gospodarenje građevinskim otpadom te praćenje kakvoće voda tijekom izvođenja radova.

U skladu sa Studijom utjecaja na okoliš izrađen je Projekt organizacije gradilišta kojim su definirani način organizacije gradilišta, upravljanje vodama koje nastaju tijekom izvođenja radova, mjere zaštite vodotoka, praćenje kakvoće voda, tla i zraka te postupci za reagiranje u slučaju izvanrednih onečišćenja.

Radovi se izvode u skladu s odobrenom projektnom dokumentacijom uz kontinuirani stručni nadzor.

Po završetku izgradnje upravljanje oborinskim vodama s kolnika tijekom korištenja autoceste provodit će se kroz zaseban sustav odvodnje koji nije dio vanjskog sustava odvodnje na području naselja Parila.

Taj sustav obuhvaća zatvorenu odvodnju i objekte za obradu oborinskih voda, uključujući taložnike, separatore ulja i masti te druge uređaje za pročišćavanje, čime se osigurava zaštita kakvoće voda.

Sustav je u potpunosti odvojen od vanjskog sustava odvodnje na području naselja Parila i nije povezan s predmetnim cjevovodom, čime je osigurano da se njime odvode isključivo prirodne oborinske vode s okolnog slivnog područja.

U priopćenju se također ističe kako obveze investitora ne završavaju dovršetkom građevinskih radova niti puštanjem autoceste u promet.

Tijekom korištenja autoceste nastavit će se održavanje sustava odvodnje i objekata za obradu voda, praćenje kakvoće voda, nadzor mogućih erozijskih procesa te provedba mjera definiranih projektnom dokumentacijom, okolišnom dozvolom i vodnim aktima.

Iz Autocesta FBiH poručuju kako zaštita rijeke Bunice nije pojedinačna građevinska mjera niti se svodi na jedan objekt odvodnje, nego predstavlja cjelovit sustav planiranja, projektiranja, izdavanja dozvola, izvođenja radova te praćenja i upravljanja vodama koji se provodi od prvih faza razvoja projekta i nastavlja tijekom cijelog razdoblja korištenja autoceste.

„Od prvih hidroloških i hidrauličkih analiza, preko procjene utjecaja na okoliš i izrade projektne dokumentacije, do izvođenja radova i budućeg upravljanja sustavima odvodnje, cilj projekta ostao je isti – očuvati prirodne vrijednosti rijeke Bunice i njezina sliva te omogućiti razvoj moderne prometne infrastrukture uz odgovorno upravljanje vodnim resursima“, priopćili su iz JP Autoceste FBiH.

FOTO: Ilustracija