Dok cijene hrane rastu, BiH godišnje baci oko 270.000 tona hrane

U Bosni i Hercegovini godišnje se baci oko 270.000 tona hrane, odnosno približno 86 kilograma po stanovniku, dok istodobno raste broj korisnika javnih kuhinja, podaci su UNDP-a koje prenosi Federalna televizija.

Problem nije samo u količini hrane koja završava kao otpad, nego i u slaboj informiranosti o mogućnostima doniranja te nedovoljnoj primjeni cirkularnih praksi koje bi dio tih količina mogle spasiti od bacanja.

Hrana se baca, a potrebe rastu
Ekonomist Zoran Pavlović smatra da bi snažnija kampanja o mogućnosti doniranja hrane, kao i bolja suradnja Uprave za neizravno oporezivanje BiH i trgovaca, mogla smanjiti količine hrane koje završavaju u otpadu.

''Ono što je sigurno jeste da bi jedna opća akcija u smislu podizanja svijesti, da se hrana ne baca i da se može donirati i javnim kuhinjama, čak i od privatnih osoba, a onda i suradnja između Uprave za neizravno oporezivanje i trgovaca, pomogla da se mnogo manje hrane baca, a da bude mnogo korisnija za one koji su u socijalnom problemu'', istaknuo je Pavlović.

Izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost iz 2023. godine ukinut je PDV na doniranu hranu. Očekivalo se da će ta odluka znatnije pomoći javnim kuhinjama, ali na terenu problem nije riješen.

Mnoge tvrtke ne znaju da mogu donirati hranu
Predsjednik Udruženja Mozaik prijateljstva Miroslav Subašić kaže da mnoge tvrtke još nisu upoznate s mogućnošću doniranja hrane bez obveze plaćanja PDV-a.

''Mnoge firme i dan-danas ne znaju za tako nešto. Sve firme koje mi poznajemo i s kojima surađujemo rekli smo da mogu nama donirati svu hranu i da tako izvrše povrat PDV-a. Sve te firme koje smo upoznali s tim zakonom i dan-danas nama pomažu'', kazao je Subašić.

Ostatci kruha mogu završiti i u proizvodnji piva
Jedan od načina smanjenja prehrambenog otpada je primjena cirkularne ekonomije. Takve su prakse u nekim europskim zemljama već razvijene.

Stručnjakinja za cirkularnu ekonomiju Milica Končar navodi primjer Velike Britanije, gdje pojedine pivovare ostatke kruha i peciva koriste u proizvodnji piva.

''Uglavnom je to u kraft pivarama koje su uglavnom obiteljske i koje prave razne tipove piva. Veoma je logična i laka praksa. One ostvaruju suradnju s pekarama i supermarketima, preuzimaju ostatke peciva i kruha koji bi inače završili na odlagalištu i njima zamjenjuju 25 posto žitarica koje koriste u proizvodnji. Tako da su svi na dobitku'', pojasnila je Končar.

Za veće promjene potrebna podrška sustava
Racionalniju potrošnju i određene cirkularne prakse može primijeniti i pojedinac, ali za veće pomake potrebna je strateška podrška institucija.

Dok cijene hrane rastu, na razini Europe godišnje se baci oko 90 milijuna tona hrane. U BiH je, prema navedenim podacima, problem dodatno izražen činjenicom da se istodobno povećavaju potrebe javnih kuhinja.