BiH je odlukom Europskog vijeća iz ožujka ove godine dobila suglasnost za otvaranje pristupnih pregovora no nakon toga je u zemlji došlo do nove političke krize i blokada pa još nije formiran pregovarački tim niti usvojen pregovarački okvir.


Na čekanju je i niz zakona čije je usvajanje Vijeće ultimativno zatražilo, uz odluku da formalno odobri početak pregovora no bez definiranog datuma.


Ured predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto u Sarajevu je organizirao konferenciju kako bi se potvrdile obveze koje treba ispuniti.


Superti, koja obnaša dužnost ravnateljice za zapadni Balkan pri Općoj upravi Europske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju i koja će voditi pregovore s BiH, kazala je kako je jasno da su vrata EU za BiH u cijelosti otvorena, ali je istaknula kako će se proširenje odvijati na temelju zasluga i brzine provedbe reforme kao i usvajanja pravne stečevine Unije.


- Unija je za to spremna u svakom trenutku, kazala je.


Pozvala je vlasti u BiH da što prije pokažu odgovarajući napredak što će Europskom vijeću omogućiti da utvrdi pregovarački okvir i sazove međuvladinu konferenciju.


Podsjetila je kako su konkretne obveze usvajanje zakona o sudovima, o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, o zaštiti osobnih podataka kao i o kontroli granica, a uz to se mora usvojiti i državni proračun za 2024. što zbog političkih nesporazuma u zemlji još nije učinjeno.


Istaknula je i potrebu za reformama koje bi omogućile BiH uključivanje u Plan rasta za zapadni Balkan.


Borjana Krišto je kazala kako je pred njenom zemljom povijesna prilika koja se ne smije propustiti, a uvjerena je kako se postojeće blokade mogu otkloniti.


Pojasnila je kako je u tijeku uspostava pregovaračkog tima kao i izbor glavnog pregovarača u ime BiH priznajući kako "široko decentralizirani" ustroj države usporava sve procese u zemlji pa tako i približavanje članstvu u Uniji.


No ona kaže kako vjeruje da se problemi i na tom planu mogu riješiti uz poštivanje mehanizma koordinacije pri donošenju odluka i ustavne strukture.


Istaknula je kako tijekom pregovora očekuje posebnu potporu Hrvatske, ali i drugih zemalja regije koje su ranije otvorile pregovarački proces.


- Svjesna sam da nema prečica niti brzih putova, no uz zajednički rad i jačanje međusobnog povjerenja uvjerena sam kako možemo ostvariti zajedničke ciljeve, kazala je Krišto.


Vladimir Drobnjak koji je bio glavni pregovarač Hrvatske tijekom pristupnih pregovora na sarajevskom je skupu upozorio kako u EU znaju baš sve o zemlji s kojom pregovaraju, no pri tom je baš Europska komisija, kako je kazao, najbolji prijatelj zemlji s kojom se pregovara.


- To je i politika i diplomacija i pravo i logistika, kazao je Drobnjak.


Pregovore s EU opisao je kao najsloženiji proces s kojim se jedna država može suočiti, a pritom pregovara cijela zemlja a ne samo njeni stručni timovi.


Uz sve to, kako je istaknuo, uspješnih pregovora nema bez nacionalnog političkog konsenzusa, a to je bio i ključ uspjeha pregovora što ih je vodila Hrvatska.


- U Hrvatskoj uvijek imate prijatelja, a ako treba i savjetnika i mentora, poručio je Drobnjak političarima u BiH.