Europa ovisi o američkim karticama. Bruxelles to sve više vidi kao sigurnosni rizik

Europa sve ozbiljnije pokušava smanjiti ovisnost o američkim platnim sustavima. Visa i Mastercard obrađuju 61 posto kartičnih plaćanja u eurozoni i gotovo sve prekogranične kartične transakcije, zbog čega europske institucije takvu dominaciju sve više promatraju kao strateški rizik, piše Euronews.

Godinama se oslanjanje na američke kompanije smatralo prihvatljivom cijenom učinkovitog sustava. No geopolitičke napetosti promijenile su način na koji Bruxelles i Europska središnja banka gledaju na financijsku infrastrukturu. Strah je da bi platni sustavi u slučaju ozbiljnog političkog sukoba mogli postati sredstvo pritiska.

Primjer Rusije pokazao je koliko takva ovisnost može biti osjetljiva. Nakon početka rata u Ukrajini Visa i Mastercard ondje su obustavili poslovanje zbog sankcija, što je pokazalo koliko brzo pristup međunarodnim platnim mrežama može postati političko pitanje.

Digitalni euro kao odgovor

Europska središnja banka zato snažno zagovara digitalni euro, elektronički oblik eura koji bi izdavao ESB. Ne bi trebao zamijeniti gotovinu ili postojeće bankovne račune, nego ponuditi europsku infrastrukturu za digitalna plaćanja koja bi bila pod kontrolom europskih institucija.

"Uglavnom se za obradu plaćanja oslanjamo na američke, a ponekad i kineske mreže. Treba nam europsko rješenje jer želimo biti suvereni na svome", rekla je predsjednica ESB-a Christine Lagarde.

Projekt bi trebao omogućiti internetska i izvanmrežna plaćanja, dok bi komercijalne banke i pružatelji platnih usluga nudili digitalni euro svojim korisnicima. Pilot-program trebao bi početi 2027., a njegova šira uporaba planirana je od 2029.

U pitanju su i podaci i naknade

Europske institucije upozoravaju i na pitanje podataka te troškova. Euronews navodi da velik dio podataka povezanih s kartičnim plaćanjima završava u sustavima kompanija izvan EU-a, dok trgovci posljednjih godina upozoravaju i na rast naknada koje naplaćuju kartične mreže.

Zato se paralelno razvijaju i privatna europska rješenja. EuroPA i Europska inicijativa za plaćanja povezuju nacionalne sustave poput portugalskog MB WAY-a, španjolskog Bizuma, poljskog Blika i francusko-njemačkog Wera. Cilj je stvoriti mrežu koja bi mogla obuhvatiti oko 380 milijuna ljudi u 15 europskih država.

I druge zemlje traže alternativu američkim karticama

Sličan trend postoji i izvan EU-a. Velike britanske banke pokrenule su vlastitu inicijativu kako bi smanjile dominaciju Vise i Mastercarda, preko kojih se obrađuje oko 95 posto britanskih kartičnih transakcija.

Brazil je već otišao korak dalje sustavom PIX, preko kojeg se obavlja više od polovice svih transakcija u zemlji. Njegov uspjeh pokazuje da domaći sustavi trenutnog plaćanja mogu ozbiljno konkurirati tradicionalnim kartičnim mrežama.

Sve se više razvijaju i rješenja koja bi međusobno povezivala različite nacionalne sustave. Ideja je da korisnik u inozemstvu plaća istom aplikacijom koju koristi kod kuće, slično roamingu u mobilnim komunikacijama, bez potrebe da se transakcija nužno oslanja na Visu ili Mastercard.