Hercegovina: Potražnja za smokvama raste, za koju godinu očekuje se ekspanzija

Dok se ne završi nova inventarizacija u Bosni i Hercegovini pod nasadima smokve se vodi oko 27 hektara s približno 12.000 stabala. Ako se u obzir uzme službeni podatak Agencije za statistiku BiH da je ukupna iskorištena površina pod voćnjacima 28.000 hektara, intenzivnih nasada, onda je spomenuta površina od 27 hektara, koje zauzima smokva, više nego mizerna. Najbrojnija je šljiva na koju otpada 11 do 14 milijuna što je više od polovice ukupnog broja stabala, slijede jabuka, kruška…

Umjesto domaćih suhih smokava jedemo turske, iranske...

Prema vizualnom dojmu s terena i tražnji za sadnim materijalom površina pod smokvama i broj stabala trebali bi biti veći. Koliko, to će potvrditi inventarizacija. To je dobro, međutim i dalje će ostati konstatacija da je smokva sukus sportskim rječnikom kazano voćna kultura - neiskorištenih šansi i propuštenih prilika. Kad to kažemo uz ostalo, mislimo da se još uvijek u trgovačkoj mreži ne mogu naći suhe smokve domaće proizvodnje. Tim dijelom tržišta vlada uvoz iz Turske, Irana…

Veći proizvođači poput Hivzije Šatora iz Lokava kod Čapljine, ističu da je izostanak domaćih suhih smokava na policama trgovina niska cijena suhih smokava u odnosu na zelene. Za to može poslužiti i primjer s čapljinske veletržnice u Tasovčićima gdje su se prve smokve proteklog ljeta, cijenile od 10 – 12 KM za kilogram, da bi im cijena početkom rujna pala na dvije do četiri konvertibilne marke. Trenutačna prosječna cijena suhih smokava na veletržnici, je sedam maraka. U prodaji kako se to kaže - s kućnog praga, cijena je bolja 10 – 12 KM za kilogram, piše Hercegovina u slici i riječi.

Proizvođači kažu da ni ta cijena nije basnoslovna jer za kilogram suhih smokava trebaju od tri do četiri kilograma zelenih! Uz to sušenje traži stalni nazor, a ako se smokve kane prodavati upakirane u kombinaciji primjerice s lovorovim listom koji suhoj smokvi daje dodatnu aromu, onda to zahtjeva i dodatna ulaganja. Na nedavno održanoj znanstveno-stručnoj radionici u organizaciji Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru Milena Bulić, stručna savjetnica za međunarodno voćarstvo, kazala je da je „suhe smokve najbolje čuvati na temperaturi od 0 – 2 stupnja Celzijeva“, što znači dodatni trošak. Taj podatak ukazuje da bi za veću proizvodnju suhih smokava trebale komore za hlađenje. Na žalost, za razliku od maslinarstva gdje je sve više uljara za preradu maslina, u smokvarstvu za sada nije prisutan trend velikih ulaganja.

Na predavanju na temu „Smokva“ u Federalnom zavodu, mr. sc. Aida Kohnić i sama uzgajivač smokava, naglasila je da se „na smokvi može zaraditi“. Mr. Kohnić je potencirala da je „sve teže i teže proizvoditi. Nema više klasičnih zima i hladnoće pa vegetacija ima produženo ljeto, te se biljke bude sve ranije. Ove godine sezona je uranila, 20. lipnja je bilo petrovača, dok je crnih petrovača bilo već 15. lipnja. To je veliko odstupanje u odnosu na ranije, pa bi zato i navodnjavanje zbog klimatskih prilika trebali početi već u travnju, koji je zadnjih godina suh“, smatra mr. Kohnić.

I to je moguće štetnik kusokrilac u BiH nije ni registriran

Zanimljiv podatak u izlaganju o štetnicima iznijela je Ana Crnogorac voditeljica Odsjeka za fitosanitarne poslove, laboratorijsku dijagnostiku i GMO FAZ-a, koja je naveza da se na nasadima smokava pojavio voćni kusokrilac, štetnik koji je „registriran u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji, dok za BiH nema podataka. Uz to u BiH za sada nema registriranih sredstava za ovog štetnika“.

Da je smokva pravo blago ukazuju podaci iz Turske koja godišnje proizvodi između 300 i 375.000 tona smokava, što je 29 posto svjetske proizvodnje, od kojih radi čak 120 proizvoda! U Hercegovini ima tek pet, šest proizvoda. Da kupcima bude lakše na kraju podaci iz Hrvatske gdje se zelena smokva tržila od 6 – 16 eura, na Jadranu čak i 20 eura za kilogram, dok se cijena suhe kreće u rasponu od 8 – 15 eura.

Tekst i foto: Dušan Musa (Večernji list)