Stotine tisuća pilića uginule na vrućini, farme zatrpane lešinama

Toplinski val koji je zahvatio veći dio Europe ponovno je otvorio pitanje odnosa prema životinjama u industrijskom uzgoju.

Dok se javnost uglavnom fokusira na temperaturne rekorde i klimatske ekstreme, iz udruge Prijatelji životinja upozoravaju kako najteže posljedice snose životinje u zatvorenim i prenapučenim sustavima proizvodnje.

U takvim uvjetima, visoke temperature ne predstavljaju samo vremenski problem, nego dodatno razotkrivaju ranjivost industrijskog uzgoja životinja.

Masovno uginuće peradi

Tijekom toplinskog vala u Francuskoj i drugim europskim državama zabilježena su masovna uginuća peradi. U Francuskoj su u kratkom razdoblju uginule stotine tisuća pilića, dok su službe za zbrinjavanje lešina bile preopterećene, a vlasti su razmatrale i zakapanje životinja na samim farmama.

Na pojedinim industrijskim farmama u jednom je danu uginulo i do polovice jata, dok su temperature u objektima, unatoč ventilacijskim sustavima, dosezale više od 40 stupnjeva Celzijevih.

Slične situacije bilježe i drugi izvještaji iz europske agroindustrije, u kojima se navodi kako perad u zatvorenim objektima teško podnosi ekstremne vrućine.

Iz udruge Prijatelji životinja ističu kako životinje ne ugibaju samo zbog iznimnih vrućina kao prirodne pojave, nego zato što su zatvorene u industrijskim sustavima koji ih tretiraju kao proizvodne jedinice.

''Radi se o sustavu masovnog uzgoja u kojemu su stotine tisuća životinja zatvorene u hangare, bez ikakve mogućnosti da se kreću slobodno, potraže hlad, vodu ili zaklon. Njihovi životi u potpunosti ovise o mehaničkim sustavima koji u ekstremnim uvjetima ne mogu spriječiti patnju i smrt u golemim razmjerima'', poručili su iz udruge.

Upozorenje i za Hrvatsku

Prijatelji životinja navode kako se ovakvi događaji u javnosti često opisuju kao posljedica klimatskih promjena, ali smatraju da oni zapravo pokazuju temeljni problem industrijskog uzgoja.

Prema njihovim riječima, riječ je o sustavu masovne patnje u kojemu ovakve tragedije nisu izolirani incidenti, nego očekivana posljedica intenzivnog zatvaranja i iskorištavanja životinja u industrijskim razmjerima.

Iz udruge poručuju kako Hrvatska ne bi smjela slijediti niti širiti model koji prirodne ekstreme pretvara u masovna uginuća životinja.

Dodaju kako će se klimatske promjene nastaviti, ali da odgovornost nije samo na vremenskim uvjetima, nego i na sustavu koji milijune životinja drži u uvjetima u kojima je njihovo stradavanje teško izbjeći.

''Ovi događaji još su jedan od razloga zašto Hrvatska ne bi smjela ići putem megafarmi i megaklaonica. Sustavi u kojima se milijuni životinja drže u zatvorenim industrijskim objektima inherentno su rizični, neotporni i skloni katastrofalnim posljedicama. Upravo zato smatramo nužnim jasno reći da se takav sustav ne treba poboljšavati niti prilagođavati, nego preispitati i napustiti'', zaključili su Prijatelji životinja.