El Nino: Balkan će pogoditi zima ekstremnih vremenskih oscilacija?

Tijekom jeseni 2026. u tropskom Pacifiku razvija se snažan El Nino, dok Sredozemno i Jadransko more zadržavaju veliku količinu topline. Njihovo podudaranje s atlantskom i polarnom cirkulacijom moglo bi donijeti dinamičnu sezonu, u kojoj će razlike između toplih i hladnih epizoda biti jednako važne kao prosječna temperatura, rekao je za N1 Bojan Lipovšćak.

El Niño ne određuje sam europsku zimu

El Niño dio je oceansko-atmosferskog sustava ENSO. Zagrijavanje središnjeg i istočnog ekvatorijalnog Pacifika mijenja tropsku konvekciju, tlak zraka i Walkerovu cirkulaciju. Posljedice se planetarnim valovima mogu prenijeti na udaljene dijelove sjeverne hemisfere.

Za Europu je važan utjecaj tih promjena na Rossbyjeve valove te položaj i meandriranje mlazne struje. Ipak, između Pacifika i Europe djeluju brojni drugi čimbenici, pa El Niño ne proizvodi svaki put jednak vremenski obrazac.

Njegova pojava zato ne znači automatski toplu i kišnu zimu na Jadranu i Balkanu. Potrebno je pratiti i Atlantik, Sjevernoatlantsku oscilaciju (NAO), temperaturu Sredozemlja te polarnu cirkulaciju.

Topliji sezonski prosjek pritom ne isključuje snažna zahlađenja. Mjesec može biti topliji od normale, a sadržavati nekoliko vrlo hladnih dana. Zbog složenog reljefa i susreta različitih zračnih masa, mala promjena putanje ciklone može donijeti velike razlike između Jadrana, Dinarida, Panonske nizine i južnog Balkana.

Topao listopad s izraženim oborinama

Modeli za srednjoročnu prognozu u listopadu pokazuju temperature iznad prosjeka i povećan oborinski signal nad velikim dijelom Jadrana i Balkana. Dulja stabilna i vrlo topla razdoblja mogla bi se izmjenjivati s nekoliko izraženih ciklonalnih epizoda.

Posebno će biti važni prvi snažniji prodori hladnijeg zraka prema Sredozemlju. Toplo more, hladniji zrak u visini, vlaga i ciklona mogu stvoriti uvjete za vrlo obilne oborine. Na sjevernom i srednjem Jadranu takve situacije mogu donijeti jako jugo, obilnu kišu i lokalno izražene grmljavinske sustave.

More tako može istodobno produljiti toplinu i osigurati energiju za intenzivne jesenske vremenske procese.

Studeni: moguć češći dotok vlažnog zraka

U studenome bi se signal El Nina mogao jasnije uklopiti u cirkulaciju sjeverne hemisfere. Time se mijenja vjerojatnost određenih obrazaca, ali ne dobiva izravna prognoza za Jadran.

Ako mlazna struja ostane povoljno postavljena, a Atlantik i Sredozemlje vrlo topli, prema Jadranu bi češće mogao stizati vlažan zrak. Jugo, južina i ciklone tada bi mogli imati važnu ulogu.

Unutrašnjost Balkana može imati drukčije uvjete. Dinaridi snažno utječu na oborine i strujanje, pa razlike između Jadrana, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Panonske nizine mogu biti velike.

Prosinac: Od juga i kiše do bure i zahlađenja

Približi li se snažan El Nino svojem maksimumu, njegov atmosferski signal u prosincu može postati izraženiji. Za Europu će ipak ostati presudna njegova povezanost s ostalim dijelovima cirkulacije.

Sezonske karte pokazuju topliji temperaturni signal uz povećane količine oborina. Jedan od mogućih slijedova uključuje jugo i obilnu kišu, prolazak fronte, naglu buru i kratkotrajno zahlađenje, a zatim zatopljenje i novu ciklonu.

Ponavljanje takvih promjena u razmacima od tjedan do deset dana moglo bi donijeti temperature i oborine oko sezonskog prosjeka ili malo iznad njega.