Ukrajinski vojnici ne vjeruju u mir s Rusijom

Iako se vode pregovori o postizanju mirovnog sporazuma, iscrpljeni ukrajinski vojnici koji se na bojišnici bore protiv stalnih ruskih napada u gotovo četverogodišnjem ratu sumnjaju da će predloženi pakt donijeti trajni mir.

Mnogi vjeruju da je Rusija odlučna u namjeri da osvoji Ukrajinu - bilo sada ili za nekoliko godina s obnovljenom vojskom - bez obzira na vrstu postignutog sporazuma, piše AP News.

"Ne vjerujem u mir dok Rusija ne bude uništena"

Vojnici izražavaju duboku sumnju da se Moskvi može vjerovati da će poštovati bilo kakav mirovni sporazum. Bez značajnih sigurnosnih jamstava, poput članstva Ukrajine u NATO-u, oni i vojni analitičari vjeruju da je nova ruska invazija s novim trupama i opremom neizbježna.

Iz mračnog rova, topnik Kelt, 40-godišnjak koji se bori na granici regija Dnjipropetrovsk i Donjeck, strahuje da će svaki mir biti kratkog vijeka.

"Ovo primirje bit će kratkoročno, kako bi Rusija obnovila svoje snage - na nekih tri do pet godina - i vratit će se", rekao je bivši prodavač namještaja iz Kijeva dok je odjekivala tutnjava topništva.

Serhij Filimonov, zapovjednik bojne Da Vinci Wolves, zabrinut je da bi sporazum Rusiji dao sve što joj je potrebno za ponovni napad.

"Mislim da bi za Ruse bilo lijepo - završiti rat, ukinuti sankcije, pripremiti se za novi rat i ponovno napasti", rekao je. "Ne vjerujem da može biti mira prije nego što Rusija bude uništena, ili barem dok se ne promijeni vodstvo."

"Ukrajini nedostaje ljudstva, nedostaje joj rezervi"

Filimonov je opisao kako su ruske trupe nakratko ušle u istočni grad Pokrovsk, ključno logističko središte u regiji Donjeck, ali su odbačene.

Njegova brigada uspjela je zadržati svoj dio obrambene linije, ali su ih često iznevjerile susjedne jedinice popunjene neiskusnim novacima.

Iako je Kremlj jučer objavio da su ruske trupe zauzele grad nakon više od godinu dana borbi, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u Parizu da se borbe i dalje vode.

Američki vojni analitičar Rob Lee smatra da će značajan proboj ruskih snaga ovisiti o sposobnosti Ukrajine da poveća i održi broj svojih vojnika.

"Ukrajini nedostaje ljudstva, nedostaje joj rezervi", rekao je. "Dovoljno je da se jedna ukrajinska brigada nađe u problemima i Rusija može napredovati."

Taras Čmut, ukrajinski vojni stručnjak, izjavio je za javnu televiziju Suspilne da se mnoge bojne na bojišnici sastoje od samo 20 boraca, umjesto uobičajenih 400-800. Iako Ukrajina možda mobilizira do 30.000 novaka mjesečno, mnogi od njih pronađu način da izbjegnu službu ili se pokažu nesposobnima za zamjenu vojnika na prvoj crti.

Ključna mjesta se i dalje drže

Unatoč tome, ukrajinske snage uspijevaju zadržati svoje položaje na mjestima poput Pokrovska, kao i u Kupjansku i Vovčansku u regiji Harkiv - dva mjesta na bojišnici koja Rusija pokušava zauzeti više od godinu dana. Jurij Fedorenko, zapovjednik brigade bespilotnih letjelica Ahilej, ističe da je Rusija na te gradove poslala desetke tisuća vojnika, a njezin neuspjeh da ih zauzme "svjedoči o visokoj motivaciji i otpornosti ukrajinske vojske."

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je prošlog tjedna da se borbe neće zaustaviti ako Ukrajina ne povuče trupe iz regija Donjeck, Luhansk, Zaporižja i Herson - četiri pokrajine koje je Moskva ilegalno anektirala u rujnu 2022. godine, prenosi index.hr

Mirovni plan i budućnost vojske

Nacrt američko-ruskog mirovnog plana predviđao je ograničenje ukrajinske vojske te da se kijevske snage moraju povući iz ostatka regije Donjeck.

Zelenski je od tada izjavio da bi revidirana verzija mogla biti "izvediva", ali nije jasno što će se naći u konačnom dokumentu. Analitičar Lee napominje da Rusija napreduje brže 2025. nego prethodne godine, ali nije sigurno da će Moskva zauzeti preostalu trećinu regije Donjeck 2026. godine.

Iz svog blatnjavog rova, Kelt je ismijao prijedlog o smanjenju veličine ukrajinske vojske, rekavši da je to jednako olakšavanju Rusiji da "te ubije" kasnije, a ne sada.

"O zamrznutoj ruskoj imovini ovisi financijska budućnost Ukrajine"

Održavanje vojske trenutne veličine od nešto više od milijun vojnika bilo bi gotovo nemoguće bez kontinuirane zapadne potpore.

Od početka rata 2022. godine, Ukrajina je gotovo sve svoje porezne prihode trošila na hranu, odjeću, smještaj i naoružavanje vojske. Ostatak njezinih izdataka - za zdravstvo, socijalne programe, obrazovanje, mirovine i energiju - financiran je zapadnim bespovratnim sredstvima i zajmovima.

Europska unija dodijelila je 50 milijardi dolara pomoći od 2024. do 2027. godine, no Kijevu će za 2026. i 2027. trebati 83,4 milijarde dolara za vojsku i 52 milijarde dolara za ostatak državnih rashoda, rekao je Glib Burjak, izvanredni profesor ekonomije na Ukrajinsko-američkom sveučilištu Concordia.

Budućnost ukrajinskih financija, uključujući sposobnost održavanja vojske, ovisi o tome što mirovni plan uključuje u vezi sa zamrznutom ruskom imovinom. "Način na koji će se njima upravljati odredit će financijsku situaciju Ukrajine u nadolazećim godinama", zaključio je Burjak.