U Zagrebu predstavljena knjiga Petra Majića ''Drinovci su čuđenje u svijetu'' FOTO

U organizaciji Matice hrvatske i Ogranka Matice hrvatske Grude u Matičinoj središnjici u Zagrebu u četvrtak je pred brojnom publikom predstavljeno dopunjeno izdanje knjige „Drinovci su čuđenje u svijetu“ autora Petra Majića. Putopisni je to esej i vrelo lirske proze kroz koju autor progovara o predivnoj prirodi svoga kraja koju je stvorio Bog, mitovima i legendama, teškom životu tamošnjih žitelja kroz povijest, a sve s pregrštom emocije i ljubavi, piše misao.hr

Pozdravljajući nazočne predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić rekao je da su Drinovci, osim po velikom pjesniku Antunu Branku Šimiću poznati i po brojnim drugim uglednim ljudima. Drinovčani su po broju iznadprosječni među svećenicima, biskupima, redovnicama, liječnicima, sveučilišnim profesorima, ljudima od pera, nabrojio je Zorić i rekao da ne zna zašto je tome tako. Možda je zbog vode ili zraka, ali Drinovci su zaista čuđenje jer su mjesto izvrsnosti, rekao je čestitavši Petru Majiću na njegovoj hvale vrijednoj knjizi u kojoj je sve to zorno prikazao.

O knjizi je potom govorio Dragan Glavaš s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu kazavši da je Majić zapisao ono što su govorili drinovački didovi, očevi, stričevi. Osvrćući se na pitanje zašto su ljudi ipak ostajali živjeti na toj škrtoj zemlji ponudio je odgovor koji glasi – Drinovci su mjesto koje daje više nego što uzima.

Srećko Tomas iz Ogranka Matice hrvatske u Osijeku ispričao je kako mu je Majić prije 15-ak godina na kavi u Drinovcima rekao da je napisao knjigu i da bi je naslovio Drinovci su čuđenje u svijetu, ali da ne zna smije li to? Upitao sam ga zašto ne bi smio, a on je odgovorio zbog Šimićeve Pjesnici su čuđenje u svijetu. Rekao sam mu da Šimić govori o pjesnicima, a on o Drinovcima i da je sve u redu. I drago mi je zbog ove knjige koju kad čitate osjećate da hodate po Drinovcima, rekao je Tomas dodavši da je ona i Petrova posveta prerano preminuloj supruzi kojoj je posvetio i pjesmu koju je pročitala voditeljica programa Nada Šimić.

Na kraju se okupljenima obratio Petar Majić ispričavši sudbinu svoje obitelji od pradida koji se borio na ruskoj fronti u I. svjetskom ratu i ranjen uspio vratiti ženi i djeci. Žena je rano umrla i bio je udovac 35 godina, a od tri sina samo je jedan ostao u Drinovcima, moj djed, naveo je Majić dodajući da je jedan otišao u Kanadu, a drugi poginuo na Bleiburgu. Slične sudbine dijelile su gotovo sve tamošnje obitelji rekao je dodajući da zbog toga ne čudi što Drinovčana ima po čitavoj BiH, Hrvatskoj i po svijetu.

Kad govorim i pišem o Drinovcima govorim i o susjednim krajevima, o hrvatskoj grudi od Tihaljine, do Tomislavgrada, Mostara, Imotskoga, o Hrvatskoj jer jedna je Domovina. Vi u Hrvatskoj živite, a mi je volimo, poručio je Petar Majić.

U knjizi je satkana povijest Drinovaca, legenda o jezeru, Gavanovim dvorima

U knjizi piše o povijesti Drinovaca, legendama o jezeru, Gavanovim dvorima kao simbolu ljudske oholosti, o rijeci Matici koja je tamošnji izvor života, crkvi, i naravno o Antunu Branku Šimiću i njegovu bratu Stanislavu. U nju je uključio mnoštvo zaboravljenih hrvatskih riječi, ona je poučna, literarna knjiga, puna proze, ali i poezije.

    I di god da si
    Uvik rukom u škropionicu
    I kap kršćene na čelo
    Da ne zaboraviš
    Oklen si,
    čiji si,
    ko si
    i šta si
    I da pamet zna di će se vratit
    Ako jednom ode iz glave
    Bar malo prije nego se začuje:
    U raj poveli te andjeli…

Drinovci su jedno od najraseljenijih sela u povijesti Hrvata

Drinovci u općini Grude su jedno od najraseljenijih sela u povijesti Hrvata i nije ni čudo što je iz njih poteklo toliko znamenitih ljudi. Posebni su po nevjerojatno velikom broju svećenika i časnih sestara – 76 svećenika i 45 časnih sestara. Kada su u pitanju svećenici, među najslavnijima su fra Paškal Buconjić i fra Anđeo Nuić, provincijal, pisac “Molitvenika“ koji je u 24 izdanja izašao u više od pola milijuna primjeraka. U Drinovcima je rođeno oko 40 književnika i publicista s mnoštvom objavljenih knjiga. No, među Drinovačima je i velik broj znanstvenika iz raznih područja.

Smješteni su na jugoistočnoj strani Imotskoga polja, a po zadnjem popisu u njima živi oko 2500 žitelja. Osmanskom carstvu pripali su po ugovoru s Mlečanima iz 1717. Granica je takva ostala i u vrijeme Austro-Ugarske monarhije, odnosno do danas. Naziv Drinovci izveden je od rasprostranjene biljke drijen.

FOTOGALERIJA