Dolazi nam jesen, donosimo kako su nastajali nazivi mnogima omiljenog godišnjeg doba

Jesen se doživljavala prvenstveno kao vrijeme skupljanja plodova koji će hraniti ljude tijekom zime.
Dolazi nam jesen, donosimo kako su nastajali nazivi mnogima omiljenog godišnjeg doba

U ponedjeljak, 22. rujna u 20:19 sati dolazi nam jesen.

U isto vrijeme će za stanovnike na južnoj Zemljinoj polutki početi proljeće.

Na dan jesenske ravnodnevnice dan i noć nisu jednake duljine, jer Zemljina atmosfera prividno uzdiže Sunce iznad horizonta.

U staroj Engleskoj, prije 1000 godina, ljudi nisu govorili ni autumn ni fall. Oni su to godišnje doba zvali harvest – jer je to bilo vrijeme skupljanja žita, voća i povrća. Za seljake, jesen je bila jednostavno „vrijeme žetve“.

Onda, oko 1066. godine, nakon normanskog osvajanja Engleske, u jezik počinju ulaziti francuske riječi. Francuska elita donijela je i svoju riječ autompne (od latinskog autumnus). U 14.–15. stoljeću plemstvo i učenjaci sve češće koriste autumn, a stara riječ harvest ostaje više vezana uz seljački posao.

U isto vrijeme, obični narod u Engleskoj stvorio je jednostavan, slikovit izraz fall of the leaf („pad lišća“). Taj se izraz skratio na fall i postao jako popularan u 16. stoljeću.

Kad su Englezi počeli naseljavati Ameriku, oni su u novi svijet odnijeli riječ fall. U Engleskoj se, međutim, u 17. i 18. stoljeću učvrstila elegantnija riječ autumn, pod francuskim i latinskim utjecajem.

  • U Britaniji se koristi autumn, jer je vezan za tradiciju obrazovanih slojeva i književnosti.

  • U Americi se koristi fall, jer su doseljenici ponijeli „narodniji“ izraz.

I tako su Englezi zapravo završili s dvije jeseni u jeziku – jednom latinsko-francuskom (autumn), a drugom domaćom engleskom (fall).

U slavenskim jezicima riječ jesen potječe od oblika jeseňь.
Taj je oblik nastao mnogo prije nego što su narodi s ovih prostora uopće došli u dodir s latinskim ili germanskim kulturama.

Značenje u početku bilo je povezano s „dobom žetve i hrane“, možda čak povezano s glagolom jesti („jelo, hrana“).
Jesen se doživljavala prvenstveno kao vrijeme skupljanja plodova koji će hraniti ljude tijekom zime.

Dok su Germani koristili sliku pada lišća (fall), a Rimljani imali specifičnu riječ autumnus (čije je porijeklo nesigurno, možda etruščansko), Slaveni su dali ime po onome što je njima bilo najvažnijeprehrani i žetvi.

Zato mi i danas kažemo jesen, Čehi jeseň, Poljaci jesień, Slovenci isto jesen, dok Rusi i Ukrajinci imaju skraćeni oblik osenь / osinʹ (nestalo je početno j). 

Herc.info



Komentari