Kallas: BiH je dobro radila do 2024., ali sada vidimo zastoj...

Bosna i Hercegovina je u razdoblju do 2024. godine napravila dobar posao na svom europskom putu, ali u posljednje dvije godine vidljiva je zabrinjavajuća stagnacija u reformama, izjavila je visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednica Europske komisije Kaja Kallas u intervjuu za Fenu.

Govoreći o činjenici da je Bosna i Hercegovina dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom, ali da reforme i dalje sporo napreduju zbog političkih blokada, Kallas je naglasila da je EU spremna pomoći BiH, ali da domaće vlasti moraju provesti reforme potrebne građanima, prosperitetu zemlje i njezinom članstvu u EU.

- BiH je u razdoblju do 2024. godine zaista napravila dobar posao, provodeći reforme. U posljednje dvije godine vidjeli smo stagnaciju u reformama, zbog čega smo jako zabrinuti i zato sam ovdje treći put. I drugi europski predstavnici pitaju što još možemo učiniti kako bismo vam pomogli u provedbi tih reformi - rekla je Kallas.

Naglasila je da reforme nisu važne samo za formalni proces pristupanja Europskoj uniji, već prije svega za građane BiH.

- To su reforme koje su potrebne vašem narodu, za prosperitet vaše zemlje, za dobrobit svih ovdje, a potrebne su i za pristupanje Europskoj uniji - naglasila je. Kallas je također upozorila da BiH već gubi značajna sredstva iz Plana rasta za Zapadni Balkan zbog političkih zastoja.

- Europska unija je tu za vas, ali vaši političari, vaša vlada, također moraju ostvariti rezultate. Uzmimo za primjer ratifikaciju Plana rasta. To je plan namijenjen narodu Bosne i Hercegovine. Već je izgubljeno 108 milijuna eura, a sada postoji rizik od gubitka 373 milijuna eura - rekla je Kallas.

Naglasila je da se taj novac može uložiti u poboljšanje infrastrukture i bolju kvalitetu života građana.

Govoreći o tome kakav konkretan signal Europska unija može dati građanima zemalja kandidatkinja kako bi pokazala da je europska perspektiva stvarna, Kallas je rekla da je proces uvijek dvosmjerna ulica.

- S jedne strane, tu su reforme koje tražimo od zemalja kandidatkinja. Također, predstoje vam izbori i to je pitanje koje možete postaviti svim strankama koje sudjeluju na izborima - provode li te reforme. S druge strane, tu je naša strana i mi pokušavamo pomoći vašoj zemlji koliko god možemo - rekla je Kallas za Fenu.

Kao primjere konkretnih koristi za građane navela je projekte poput "roam like at home" (RLAH), tj. mogućnost da građani telefoniraju u Europi pod uvjetima sličnim onima kod kuće, kao i procese vezane uz platne transakcije.

Na pitanje je li proširenje prema Zapadnom Balkanu danas više pitanje kredibiliteta Europske unije ili europske sigurnosti, Kallas je rekla da je proširenje uvijek geopolitički proces.

- Ako pogledamo geopolitičke procese diljem svijeta, jasno je da smo jači kada smo zajedno. Proširenje donosi mir i stabilnost. To smo već vidjeli. Zemlje koje su nekada ratovale unutar Europske unije sada rade ruku pod ruku. Jasno je da je to nešto što moramo gurati naprijed - objasnila je Kallas.

Dodala je da Europska unija ne može iznevjeriti svoje partnere, uključujući zemlje zapadnog Balkana, te izrazila nadu da će proces proširenja brže napredovati.

- Nadamo se da ćemo se u procesu proširenja moći prilično brzo kretati, pod uvjetom da se domaća zadaća obavi s obje strane, i u zemljama zapadnog Balkana i u Europskoj uniji - naglasila je.

Komentirajući prijedloge Francuske i Njemačke o novom pristupu proširenju, koji predviđa postupno uključivanje zemalja kandidatkinja u određene politike, institucije i jedinstveno tržište EU prije punopravnog članstva, Kallas je rekla da različite ideje proizlaze iz činjenice da je proces proširenja predugo trajao.

- Želimo vidjeti buduće članice koje stvarno surađuju s nama, jer smo zajedno puno jači. Ali istina je i da svi žele pristup unutarnjem tržištu. Istovremeno, želimo vidjeti da ove zemlje ostvaruju ono što nazivamo osnovama - temeljne slobode, slobodu medija, slobodu okupljanja i načela vladavine prava, koja zapravo donose prosperitet ovim zemljama - rekla je Kallas.

Naglasila je da pristup unutarnjem tržištu i reforme moraju ići ruku pod ruku.

Na pitanje je li Europska unija spremna za novo proširenje institucionalno, financijski i politički, posebno ako Unija naraste na više od 30 članica, Kallas je naglasila da se proširenje ne smije promatrati kao igra u kojoj su svi ili unutra ili vani.

- Ako uzmemo za primjer Crnu Goru ili Albaniju, to su vrlo male zemlje i apsorpcijski kapacitet Europske unije to može podnijeti. Ili ako uzmemo Bosnu i Hercegovinu, ni vi niste velika zemlja. Mislim da moramo pojedinačno pogledati sve te zemlje i vidjeti kako možemo krenuti naprijed - rekla je.

Dodala je, međutim, da je jasno da Europska unija s većim brojem članica mora imati učinkovitije procese donošenja odluka.

Govoreći o promjenama u međunarodnom poretku, ratu u Ukrajini, promjenama u transatlantskim odnosima i utjecaj Rusije i Kine, Kallas je rekla da si Europska unija ne može priuštiti da Zapadni Balkan ostane izvan Unije još dugo.

- Geopolitička situacija je takva da je, ako pogledate kartu, Europa zapravo vrlo mali kontinent. Imamo mnogo nacija, mnogo različitih kultura i jezika, ali svi smo vrlo mali. Kako bismo se suočili sa svim tim protivnicima izvana, moramo surađivati ​​- rekla je Kallas.

Zaključila je da je i u interesu Europske unije da zemlje Zapadnog Balkana postanu njezine članice.

- Jasno je da je i u našem interesu da se Zapadni Balkan, odnosno zemlje Zapadnog Balkana, pridruže Europskoj uniji - rekla je Kallas u intervjuu za Fenu.