Učinite sebi uslugu i dobro usitnite žetvene ostatke

Na području naše zemlje berba kukuruza je ove godine počela nešto ranije nego obično. Razlog tome je ekstremno visoka temperatura tijekom srpnja i kolovoza koja je ubrzala sazrijevanje, što je na nekim mjestima dovelo do skidanja usjeva još tijekom prethodnog mjeseca, piše Agro klub. Osim toga, nedostatak padavina i dug sušni period, naročito u kritičnim fazama razvoja kukuruza, negativno su uticali na zrno, a samim tim i na prinos, koji je na mnogim lokalitetima, nažalost, desetkovan.

Humus, humus, humus

Ipak, nakon berbe, ne treba izostaviti jednu važnu agrotehničku mjeru koja direktno uječe na plodnost, ali i mikrobiološke i fizičke osobine zemljišta. Zaoravanjem žetvenih ostataka kukuruza, između ostalog, doprinosimo poboljšanju strukture zemljišta, ali ga i obogaćujemo značajnim količinama azota i fosfora, a naročito kalija koji su neophodni za normalan rast i razvoj biljaka.

Kukuruzovina predstavlja odličan izvor organske materije čijim se unošenjem značajno povećava sadržaj humusa u zemljištu, popravlja vodno-zračni režim kao i sposobnost zadržavanja vlage, što je posebno važno u sušnim godinama. Humus je bogat izvor hrane korisnim mikroorganizmima u zemljištu čija aktivnost povoljno utječe na stvaranje mrvičaste strukture.

Žetveni ostaci kukuruza se odlikuju visokim sadržajem ugljenika, ali smanjenom količinom azota, pa je u tom slučaju razgradnja nešto sporija. Mikroorganizmi tada mogu privremeno vezati mineralni oblik azota iz zemljišta. Zato je važno adekvatno obaviti usitnjavanje biljnih ostataka čime se omogućavaju uvjeti za njihovu razgradnju.

Spas od erozije

Pravilnim korištenjem žetvenih ostataka smanjuje se rizik od erozije, točnije od nepovratnog gubitka zemljišta, naročito u periodu između dvije proizvodne sezone kada je ono izloženo određenim nepovoljnim vremenskim uvjetma. To je posebno važno na nagnutim terenima i u periodu čestih kiša, kada kukuruzovina predstavlja zaštitni pokrivač. Također, značajnu ulogu ima i zbog erozije vjetrom, jer smanjuje njegovu brzinu iznad površinskog sloja zemljišta, čime sprečava odnošenje sitnih frakcija.

Osim što imaju pozitivan utjecaj na plodnost i očuvanje zemljišta, žetveni ostatci kukuruza su važni i sa aspekta naredne proizvodnje, jer ukoliko se dobro usitne i ravnomjerno rasporede, obrada zemljišta za naredni usjev je mnogo lakša i kvalitetnija.

Dobro usitnite i ravnomjerno rasporedite

Podsjetimo, spaljivanje žetvenih ostataka je zakonom zabranjeno u našoj zemlji, pa je zaoravanje još jedan način pravilnog postupanja sa ovom masom. Spaljivanje, nažalost, dovodi do degradacije zemljišta, narušavanja aktivnosti mikroorganizama, gubitka esencijalnih hraniva i smanjenje sadržaja humusa, dok proizvodi sagorijevanja zagađuju životnu sredinu. Situacija se dodatno može iskomplicirati ukoliko dođe do ozbiljnih požara i nepovratnih gubitaka.

Plitko pa duboko zaoravanje

U ovisnosti od obrade i tipa zemljišta kao i od vremena sjetve sljedećeg usjeva, kukuruzovina se može najprije plitko zaorati, a onda i na većoj dubini. Vlažnost zemljišta je veoma važan faktor, jer ukoliko je ono previše suho, ne treba žuriti sa primjenom ove agrotehničke mjere. Sa druge strane, previše vlažno zemljište uzrokuje stvaranje pokorice i sabijanje, što također nije dobro.

Preporuka je sačekati povoljne uvjete, a prije toga adekvatno usitniti i rasporediti žetvene ostatke po površini parcele. Kukuruzovina nije otpad, već vrijedna sirovina za očuvanje plodnosti i kvalitete zemljišta na duži vremenski period.