Prehlada ili gripa: Ovo su znakovi upozorenja zbog kojih se treba javiti liječniku
Dolaskom hladnijih dana raste broj oboljelih od prehlade i gripe. Iako se većina ljudi oporavi kod kuće, određeni simptomi mogu upućivati na ozbiljne komplikacije i zahtijevaju pravodobnu liječničku pomoć.

Većina oboljelih od gripe oporavi se u roku od nekoliko dana do dva tjedna, no kod pojedinih osoba mogu se razviti ozbiljne komplikacije, uključujući upalu pluća. Zbog toga je važno prepoznati simptome koji zahtijevaju liječnički pregled, upozorava američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Kako razlikovati prehladu od gripe?
Prehlada najčešće počinje postupno, dok se gripa obično javlja naglo, s izraženijim simptomima.
Kod prehlade je povišena temperatura rjeđa, dok je kod gripe češća i može trajati tri do četiri dana. Gripu često prate bolovi u mišićima, izražen umor, slabost i opća iscrpljenost. Ipak, važno je znati da gripa ne mora uvijek biti praćena povišenom temperaturom.
Kada se treba javiti liječniku?
Prema britanskoj Nacionalnoj zdravstvenoj službi (NHS), prehlada se u većini slučajeva može liječiti kod kuće, uz odmor i dovoljan unos tekućine.
Liječniku se ipak treba javiti ako se simptomi pogoršavaju, ako je temperatura vrlo visoka ili je praćena drhtavicom, ako simptomi ne prolaze nakon deset dana ili ako postoji zabrinutost zbog zdravstvenog stanja djeteta.
Poseban oprez potreban je kod osoba koje imaju kronične bolesti, poput dijabetesa te bolesti srca, pluća ili bubrega, kao i kod osoba s oslabljenim imunitetom.
Antibiotici ne djeluju na viruse koji uzrokuju prehladu i gripu te se koriste samo kada postoji odgovarajuća indikacija za liječenje bakterijske infekcije.
Znakovi upozorenja kod odraslih
CDC upozorava da određeni simptomi zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu. To su:
- Otežano disanje ili nedostatak zraka.
- Stalna bol ili pritisak u prsima ili trbuhu.
- Trajna vrtoglavica, zbunjenost ili otežano buđenje.
- Napadaji.
- Izostanak mokrenja.
- Jaki bolovi u mišićima.
- Izražena slabost ili nestabilnost pri hodanju.
Posebno je važno reagirati ako se temperatura ili kašalj najprije povuku, a zatim ponovno pojave ili pogoršaju. Isto vrijedi i za pogoršanje postojećih kroničnih bolesti.
Na koje simptome treba paziti kod djece?
Kod djece je važno prepoznati znakove koji mogu upućivati na ozbiljno pogoršanje zdravstvenog stanja.
Hitnu medicinsku pomoć treba potražiti ako dijete ima:
- Ubrzano ili otežano disanje.
- Plavičaste usne ili lice.
- Uvlačenje rebara pri svakom udahu.
- Bolove u prsima ili jake bolove u mišićima zbog kojih odbija hodati.
- Znakove dehidracije, poput izostanka mokrenja osam sati, suhih usta ili plača bez suza.
- Smanjenu budnost, nereagiranje na okolinu ili napadaje.
- Tjelesnu temperaturu višu od 40 stupnjeva Celzijevih.
Kod beba mlađih od 12 tjedana svaka povišena temperatura zahtijeva hitnu liječničku procjenu.
Tko je u većem riziku od komplikacija?
Iako se ozbiljne komplikacije mogu pojaviti kod bilo koga, veći rizik imaju osobe starije od 65 godina, trudnice, djeca mlađa od pet godina, osobito ona mlađa od dvije godine, te osobe s kroničnim bolestima poput astme, dijabetesa i bolesti srca.
Osobama iz rizičnih skupina preporučuje se pravodobno javljanje liječniku, osobito ako se pojave simptomi gripe ili dođe do pogoršanja zdravstvenog stanja.
Najvažnije je ne zanemarivati upozoravajuće simptome. Ako se pojave otežano disanje, bol u prsima, poremećaj svijesti ili drugi ozbiljni znakovi, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć, bez čekanja da simptomi prođu sami od sebe.

Komentari