BiH za tri godine prirodnim putem izgubila gotovo 30.000 stanovnika: Rađati djecu sve je veći izazov

Bosna i Hercegovina suočava se sa sve ozbiljnijim demografskim problemima. U samo tri godine zemlja je prirodnim putem izgubila gotovo 30.000 stanovnika, što je približno broj stanovnika jednog grada poput Trebinja.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tijekom 2025. godine u zemlji je rođeno 24.105 djece, dok je istodobno umrla 35.801 osoba. Razlika između broja rođenih i umrlih jasno pokazuje razmjere negativnog prirodnog priraštaja.

Posljedice demografskog pada sve su vidljivije i u obrazovanju. BiH je u posljednjem razdoblju ostala bez gotovo 7800 učenika, dok je zatvoreno 45 škola. U pojedinim sredinama nastava se organizira u kombiniranim odjeljenjima zbog malog broja učenika.

Negativan trend nastavljen je i ove godine. Samo u veljači u svih deset županija u Federaciji BiH zabilježen je negativan prirodni priraštaj. Rođeno je 1168 beba, dok su u istom mjesecu umrle 1633 osobe.

Djeca su želja, ali troškovi sve veća prepreka

Osim iseljavanja, jedan od važnih razloga sve manjeg broja rođenih je i ekonomska nesigurnost. Visoke cijene stanova, troškovi života, odgoja i obrazovanja djece mnogim mladima otežavaju odluku o zasnivanju obitelji i proširenju obitelji.

Mladi otac Neven za BHRT je govorio o tome kako bi volio imati još djece, ali da ekonomska realnost nameće pitanje može li obitelj uz veći broj djece zadržati prihvatljivu kvalitetu života.

„Djeca su smisao života“, poruka je koja se često može čuti od mladih roditelja, no želja za većom obitelji sve se češće sudara s realnim troškovima stanovanja, prehrane, vrtića, školovanja i drugih svakodnevnih potreba.

Sociologinja Smiljana Vovna upozorava kako mladi žele sigurnost, poštovanje i mogućnost da od svog rada pristojno žive, dok takav ambijent u BiH, prema njezinoj ocjeni, još uvijek nije dovoljno razvijen.

Problem dodatno otežava činjenica da Bosna i Hercegovina nema jedinstvenu i dugoročnu populacijsku politiku. Nadležnosti su podijeljene između različitih razina vlasti, dok stručnjaci upozoravaju da se demografska politika ne može temeljiti samo na jednokratnim novčanim potporama.

Zaustavljanje odlaska mladih, stvaranje kvalitetnijih radnih mjesta, dostupnije stanovanje i sigurniji uvjeti za zasnivanje i proširenje obitelji nameću se kao jedan od najvećih izazova za budućnost BiH.

Ako se negativni demografski trendovi nastave, njihov će se utjecaj sve snažnije osjećati ne samo kroz broj stanovnika, nego i kroz obrazovanje, tržište rada, mirovinski sustav i ukupni razvoj zemlje.