Toplinski val će potrajati, padat će temperaturni rekordi, građani se moraju zaštititi

U 02:00 sati, Mostar mjeri vrlo visokih 32 °C. I ostat će, izgledno, cijelu noć iznad 30. Jutarnja temperatura bit će oko 31, a dnevna oko 42 °C. Zadnja rečenica zvuči kao da je prognoza vremena s Bliskog istoka - objavio je na Facebooku Nedim Sladić, najpoznatiji bh. meteorolog oko 2 sata i 8 minuta iza ponoći.

Ako se pitate kako znamo točnu satnicu, nesanica zbog vrućine u Hercegovini prisilila nas je da se bavimo kreativnim radom (pisanje o vremenu u BiH), a kad smo u 2:09 otvorili Zuckerbergovu društvenu mrežu, pisalo nam je što je Sladić objavio minutu prije. Toplinski val trebao bi trajati do 17. kolovoza, međutim, sve je realnije očekivati da ni nadalje neće doći do velike normalizacije vremena i osvježenja, piše Herc.info.

Dugo, toplo ljeto

Od 12. do 17. kolovoza, ljetne vrućine uz pojavu tropskih noći u urbanim sredinama, kada minimum neće padati ispod 20 °C, dok bi se maksimumi kretali od 32 do 37 °C. Vjetar uglavnom slab. Prema trenutnim dugoročnim izgledima, promjena vremena moguća je oko 17.08., ali je o tome za sada nepotrebno previše pisati jer se još ništa pouzdano neće znati - napisao je Marko Čubrilo, regionalni meteorolog amater.

Voditelj Odjela za upozorenja na opasne vremenske pojave DHMZ-a, Izidor Pelajić, upozorio je da su toplinski valovi sve češći i izraženiji. Naglasio je da je riječ o iznimnoj vrućini čak i za najtopliji dio godine, koja predstavlja veliku opasnost za zdravlje ljudi. Kod toplinskih valova nema dramatičnih prizora poput tuče ili oluje, no posljedice su ozbiljne. Podaci iz bolnica pokazuju da se smrtnost povećava i da je u izravnoj korelaciji s visokim temperaturama. To je tihi problem toplinskih valova – uzrokuju velik broj smrtnih slučajeva, ali bez vidljivih i naglih znakova opasnosti. U odnosu na vrijeme naših baka, primjerice u Zagrebu, prosječna ljetna temperatura porasla je za 2 do 3 stupnja. Nekada su maksimalne srednje vrijednosti u najtoplijem dijelu ljeta bile oko 27 stupnjeva, a sada se sve češće prelaze 30. Takvi ekstremi postaju još topliji i bit će ih više - kazao je.

Dugotrajan toplinski val će u idućim danima zahvatiti veći dio Europe, a temperature bi lokalno mogle obarati povijesne rekorde za kolovoz. Zbog jačanja takozvane toplinske kupole, u sljedećih desetak dana snažan greben gurnut će temperature preko 40 Celzijevih stupnjeva diljem Europe, piše Severe Weather Europe. I središnja Europa, Italija te zemlje Balkana osjetile su prve ekstremne uvjete već tijekom vikenda, piše SWE. U sjevernoj Italiji temperature bi idućih dana mogle doseći 42°C. Na središnjem i južnom Balkanu, posebno u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj i Srbiji, najviše temperature penjat će se do 40 Celzijevih stupnjeva. Očekuje se da će se ovakvi uvjeti nastaviti i cijeli sljedeći tjedan.

O toplinskoj kupoli, meteorološkom fenomenu u kojem se velika masa vrućeg zraka zarobljava iznad određenog područja, što uzrokuje ekstremne temperature, ranije smo pisali. Sunčeva energija zagrijava tlo, a to zagrijano tlo potom zagrijava zrak iznad sebe. Bez mogućnosti da se podigne i rasprši, zagrijani zrak ostaje blizu tla, gdje se nastavlja zagrijavati. On se pod kupolom zbija, a kako je njegova ukupna toplina zarobljena u manjem volumenu, temperatura mu dodatno raste. Visoki tlak također sprječava formiranje oblaka i oborina, što znači da područje pod toplinskom kupolom ostaje suho i sunčano, a to, pak, dodatno povećava temperaturu. A ako preživimo ovo ekstremno vruće vrijeme u kolovozu, za koje smo mislili da se neće vratiti nakon onakvog uvoda kad nam je trebao dugi rukav na početku kolovoza, onda ćemo intenzivnije razgovarati o hladnijem vremenu, a možda vas i osvježi ovo što ćete pročitati, jer je Severe Weather Europe najavio snježnu zimu na Starom kontinentu. Najnoviji atmosferski podaci ukazuju na značajnu promjenu visinskih vjetrova, koja bi mogla donijeti upravo takve uvjete diljem Sjedinjenih Država, Kanade i Europe. Riječ je o fenomenu poznatom kao Kvazibijenalna oscilacija (QBO), obrascu vjetrova koji mijenja smjer svakih godinu do dvije i ima ključnu ulogu u oblikovanju sezonskih vremenskih prilika. Zime sa sličnim postavkama u prošlosti su bilježile slabljenje polarnog vrtloga, što je rezultiralo hladnijim prodorima i više snijega - naveli su.

Najnovija sezonska prognoza modela ECMWF za prosinac 2025. pokazuje visok tlak na sjeveru i područje niskog tlaka iznad istočne Kanade, što bi moglo donijeti hladne prodore prema SAD-u. Za Europu je najzanimljiviji siječanj 2026., u kojem prognoza također ukazuje na snažnu sjevernu blokadu, koja bi kontinentu donijela hladniji sjeveroistočni vjetar te temperature oko ili ispod prosjeka.

Stratosfersko zatopljenje

Najdramatičniji događaj povezan sa slabim polarnim vrtlogom je njegovo iznenadno stratosfersko zatopljenje (SSW). To je nagli porast temperature i tlaka u polarnoj stratosferi koji doslovno uzrokuje kolaps vrtloga. Takav događaj, čija je vjerojatnost veća u negativnoj fazi QBO-a, može imati dalekosežne posljedice na vrijeme pri tlu. Iako učincima treba nekoliko tjedana da se spuste, povijesni podaci pokazuju da nakon SSW događaja većina SAD-a te sjeverna i središnja Europa u prosjeku bilježe hladnije vrijeme od uobičajenog. To je popraćeno i natprosječnim snježnim padalinama u istočnom SAD-u i velikom dijelu Europe, jer poremećaj u cirkulaciji otvara "autocestu" za prodor hladnog zraka. S obzirom na sve snažnije signale koji upućuju na slab polarni vrtlog, raste i vjerojatnost za hladnije i snježnije razdoblje tijekom zime 2025./2026. - navodi se u prvoj dugoročnoj prognozi za zimu.
Ali prvo treba završiti s ekstremnim vrućinama u kolovozu.

Herc.info