Koji je Trumpov plan za zapadni Balkan?
SAD možda više nisu spremne intervenirati kao nekada, ali ostaju spremne stabilizirati situacije ondje gdje postoji potencijal za ozbiljna američka ulaganja.
Nova američka Strategija nacionalne sigurnosti, potpisana od predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, jasno pokazuje pomicanje fokusa s globalnog angažmana prema strogo definiranim američkim interesima, pri čemu se zapadni Balkan spominje tek marginalno, prenosi DW.
Predsjednica Atlantskog vijeća BiH, profesorica Dijana Gupta, ističe da dokument nedvosmisleno poručuje kako "Amerika mora biti na prvom mjestu". To se, prije svega, odnosi na nacionalnu sigurnost, gospodarstvo, borbu protiv narko-kartela i migracijsku politiku.
"Sjedinjene Američke Države kroz povijest su pomagale mnogima u svijetu, ali to često nije bilo dovoljno cijenjeno. Donald Trump sada želi da drugi osjete kako izgleda kada Amerika prije svega brine o sebi i svojim građanima", rekla je Gupta za DW.
Prema njezinim riječima, prioritet američke administracije ostaje zaustavljanje velikih ratnih žarišta u Ukrajini i na Bliskom istoku. Unatoč tome, strateško partnerstvo s Europom, smatra, neće biti dovedeno u pitanje. "Previše važnih interesa povezuje Ameriku i Europu. U multipolarnom svijetu punom izazova sigurnosni aspekt ostaje na prvom mjestu", naglašava Gupta.
Zapadni Balkan tek na margini strategije
Vojni analitičar Hamza Višća upozorava da se zapadni Balkan u novoj američkoj strategiji pojavljuje gotovo isključivo rubno.
"Ni Bosna i Hercegovina, ni regija u cjelini nisu posebno obuhvaćene tim dokumentom. Spominjemo se uglavnom u kontekstu odnosa Srbije i Kosova. Sve ostalo usmjereno je na zapadnu hemisferu i američke gospodarske interese", rekao je Višća za BH radio 1.
Ipak, dokument nosi važnu poruku: SAD možda više nisu spremne intervenirati kao nekada, ali ostaju spremne stabilizirati situacije ondje gdje postoji potencijal za ozbiljna američka ulaganja.
"Ako se stvore uvjeti za ulazak američkog kapitala u BiH, to znači i spremnost da se taj prostor štiti, naravno ondje gdje se interesi partnerskih zemalja poklapaju s interesima SAD-a", ističe Višća.
Dodaje da BiH iz toga može izvući jasan zaključak: što su odnosi s Amerikom snažniji, a gospodarstvo otvorenije, to je i sigurnosni okvir stabilniji. Kao primjer navodi južnu plinsku interkonekciju, ali i potencijal suradnje u području namjenske industrije.
Geopolitička važnost regije i odgovornost BiH
Gupta upozorava da zapadni Balkan mora ostati čvrsto vezan uz euroatlantske integracije. "Regija nema perspektivu izvan NATO-a i Europske unije. Balkan je strateški previše važan da bi bio zanemaren. Integracija je ključna za mir, gospodarstvo i demokraciju", ističe.
Govoreći o BiH, naglašava da je riječ o politički izrazito složenoj državi u kojoj je teško postići konsenzus. "BiH se nalazi u svojevrsnom političkom kružnom toku. Bez snažne podrške SAD-a i EU-a teško je ostvariti ozbiljniji iskorak. Zato je ključno graditi politiku kompromisa i očuvati mir", poručuje.
Vojno-politički analitičar Nedžad Ahatović smatra da promjena američkog pristupa proširenju NATO-a dodatno otežava put BiH i drugim zemljama regije prema članstvu u Savezu.
"To otvara prostor za jačanje utjecaja drugih sila, prije svega Turske i Rusije. Izostanak jasne euroatlantske perspektive produbljuje unutarnje podjele i jača snage koje se protive europskim integracijama", upozorava Ahatović.
Navodi da Turska paralelno s prodajom vojne opreme, uključujući dronove, jača i svoj politički utjecaj u regiji, dok Rusija i Kina već imaju snažnu prisutnost na Balkanu. "Srbija je najveći nabavljač ruskog i kineskog oružja u regiji, dok istodobno intenzivira ekonomske veze s Kinom", kaže Ahatović.
Američka uloga u BiH ostaje ključna
Sigurnosni stručnjak Vladimir Vučković smatra da američka uloga u BiH neće biti dovedena u pitanje, bez obzira na promjene u strateškim dokumentima.
"SAD se neće povući iz BiH. Dejtonski mirovni sporazum jedan je od najvećih vanjskopolitičkih uspjeha SAD-a u modernoj povijesti", ističe Vučković.
Dodaje da pritužbe Washingtona na razinu ulaganja u obranu unutar NATO-a nisu prijetnja Balkanu, nego unutarnje pitanje Saveza. Neovisno o tome hoće li BiH ući u NATO, naglašava, ključno je zadržati jasan smjer prema Europskoj uniji.
Vučković podsjeća i na važnost misije EUFOR Althea. "Misija je sposobna odgovoriti na sve sigurnosne izazove i njezina uloga ostaje ključna", zaključuje.
Manje očekivanja, više odgovornosti
Iako nova Strategija nacionalne sigurnosti zapadnom Balkanu posvećuje malo prostora, analitičari poručuju da dokument šalje jasnu poruku: SAD će biti prisutan ondje gdje postoje stabilni institucionalni partneri i jasan gospodarski interes.
Za BiH to znači manje oslanjanja na vanjski angažman, a više rada na unutarnjem političkom konsenzusu te jačanju odnosa s Washingtonom i Bruxellesom.
"Tamo gdje ulaze američka sredstva, SAD ih nema namjeru izgubiti – nego zaštititi", zaključuje Hamza Višća.

Komentari