BiH rekorder u regiji po cijeni junetine, u godini dana veća gotovo za 25 posto

Prema podacima za ožujak ove godine, Hrvatska bilježi najveći porast cijena teletine i junetine među svim članicama Europske unije. U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, a prema europskim parametrima i istraživanjima cijena mesa, cijene ovih vrsta mesa u Hrvatskoj porasle su za čak 18,5 posto, čime je Hrvatska postala europski rekorder po rastu cijena u toj kategoriji. Nakon nje su Portugal i Latvija, dok je na dnu ljestvice Francuska, u kojoj su cijene više za svega 2,2 posto. Veći rast od Hrvatske, kada su u pitanju cijene mesa u regiji, bilježi samo BiH.

Naime, cijene junetine bez kosti u Federaciji BiH su, prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, u lipnju ove godine u odnosu na svibanj prošle godine veće za gotovo 25 posto.

Drastičan porast
Prosječna cijena u navedenom mjesecu prošle godine po kilogramu iznosila je 19,94 KM, dok je u lipnju ove godine dosegnula 24,34 KM. Junetina nije izoliran slučaj, a u posljednjih nekoliko godina došlo je do poskupljenja svih namirnica. Usporedbe radi, tijekom 2020. godine kilogram teletine s kostima mogao se kupiti za 10 KM, teleća šnicla za 18,90 KM, junetina bez kosti za 13,39 KM, a piletina za 6,50 KM, da bi već sljedeće godine došlo do značajnog rasta cijena te se tako 2021. godine cijena kilograma teletine s kostima popela na 20 KM, teleće šnicle na 25 KM, junetina bez kosti koštala je 13,55 KM po kg, a piletina oko 9 KM. Potom 2022. godine ponovno dolazi do rasta cijena, gdje cijena kilograma piletine doseže 11 KM.

Nastavak rasta cijena obilježio je i 2023. godinu, u kojoj su cijene piletine skočile na 12 KM, telećeg buta na 30, a junećeg buta na 20 KM. Kraj 2024. godine stanovnici BiH dočekali su s cijenama piletine od 12,80 KM, juneće plećke bez kosti od 22 KM, teleće plećke bez kosti od 24 KM, a s kosti 18 KM. Uz meso, došlo je do rasta cijena mliječnih proizvoda, maslaca, riže, voća i povrća…

O koliko se drastičnom rastu cijena radi, najbolje pokazuje podatak da je sindikalna potrošačka košarica za četveročlanu obitelj u travnju 2022. godine iznosila 1987,72 KM, dok je za lipanj ove godine 3180,40 KM, od čega je gotovo 1450 KM trebalo izdvojiti za hranu. Usporedbe radi, u tom razdoblju cijena maslaca se s 22 popela na 40 KM, litra mlijeka skuplja je za 1 KM, a kilogram sira za 5 KM.

Među ostalim, veće su i cijene ulja, jaja, riže, kao i kruha. Porazna je činjenica da se poskupljenjima ne vidi kraj. Naime, izvješće Agencije UN-a za hranu i poljoprivredu FAO pokazalo je da su se cijene hrane u lipnju primaknule najvišoj razini u dvije godine jer je skok cijena mesa i biljnih ulja prevagnuo nad znatno jeftinijim šećerom i žitaricama.

Ovaj rast itekako se reflektira na BiH koja gotovo svu hranu uvozi. FAO-ov indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u lipnju 128 bodova i bio je za 0,5 posto viši nego u svibnju. Njegova vrijednost primaknula se tako ponovno najvišoj razini u dvije godine, od 128,2 boda, koju je bio dosegnuo u travnju.

Što je najviše poskupjelo
U odnosu na prošlogodišnji lipanj cijene su bile više za 5,8 posto. Najviše su u svibnju poskupjela biljna ulja, za 2,3 posto, uz više cijene palmina, repičina i sojina ulja zbog pojačane potražnje u sektoru biogoriva. Cijene suncokretova ulja blago su pak smanjene zbog pojačane proizvodnje u crnomorskoj regiji.

Cijene mesa također su osjetno porasle, za 2,1 posto, dosegnuvši novu najvišu razinu otkad FAO objavljuje podatke jer je snažno poskupljenje govedine, svinjetine i ovčetine ponovno prevagnulo nad padom cijena mesa peradi.

Mliječni proizvodi poskupjeli su u lipnju za 0,5 posto jer je ograničena opskrba u Oceaniji i Europskoj uniji i kontinuirano visoka potražnja u Aziji drugi mjesec zaredom podignula cijene maslaca na najvišu razinu otkad FAO objavljuje podatke.