Evo koliko se tjedno radi u Europi. Jedna država samo 32 sata i najbogatija je u Europi

Karta Eurostata pokazuje da su razlike između sjevera i juga Europe vrlo izražene. Najdulje rade zaposleni u Turskoj, gdje prosječni radni tjedan iznosi čak 42,4 sata. Odmah iza nje nalaze se zemlje Balkana i istočne Europe.

U Grčkoj zaposleni rade prosječno 39,6 sati tjedno, u Bugarskoj 39,5, u Rumunjskoj 38,7, u Bosni i Hercegovini čak 40,9, Srbija 40,6 dok Hrvatska bilježi 37,7 sati. Slovenija je na 38,3 sata. S druge strane, zemlje zapadne i sjeverne Europe imaju znatno kraće radne tjedne. Nizozemska je apsolutni rekorder sa samo 31,9 sati rada tjedno, dok Danska, Njemačka i Austrija imaju oko 34 sata, piše Milorad Milovanović za Novu.rs.

Podaci jasno pokazuju i jednu zanimljivu geografsku podjelu: što je država bogatija i produktivnija, to se uglavnom radi manje sati. Upravo zato zemlje poput Nizozemske, Danske ili Njemačke imaju kraće radne tjedne, ali i među najvišim razinama produktivnosti i životnog standarda u Europi.

Posebno je zanimljivo što dulje radno vrijeme ne znači automatski i veću učinkovitost. Nizozemska, koja ima najkraći radni tjedan u Europi, godinama se smatra jednim od najproduktivnijih gospodarstava na svijetu. Analize pokazuju da se tamošnji model temelji na fleksibilnom radu, velikom broju poslova na nepuno radno vrijeme i usmjerenosti na učinkovitost, a ne na broj sati provedenih u uredu.

Slični rezultati pojavili su se i tijekom eksperimenata s četverodnevnim radnim tjednom u europskim zemljama poput Islanda, Ujedinjenog Kraljevstva, Portugala i Njemačke. U velikom broju slučajeva tvrtke su prijavile manji stres zaposlenika, veće zadovoljstvo te jednaku ili čak veću produktivnost.

Naravno, kraći radni tjedan ne funkcionira jednako u svim sektorima. Eurostat navodi da se najdulje radi u poljoprivredi, građevinarstvu i rudarstvu, dok su najkraći radni tjedni zabilježeni u obrazovanju, kulturi i umjetnosti.

Sve više država pokušava pronaći model u kojem zaposlenici rade manje sati, ali učinkovitije. Dok Balkan i dalje ostaje regija dugih radnih tjedana, sjever Europe pokazuje da kraći rad ne mora značiti slabije gospodarstvo. Naprotiv, u pojedinim slučajevima upravo su zemlje s najmanjim brojem radnih sati među najbogatijima i najzadovoljnijima u Europi.