HZZ: U Hrvatskoj više neće biti problem naći posao, nego radnika

Hrvatska bi u idućih deset godina mogla imati manjak od oko 327.000 radnika ako se ne promijene postojeće politike, upozorava Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Na tu se procjenu poziva Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u strategiji poslovanja do 2030., u kojoj predviđa rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti, ali i upozorava na starenje stanovništva i sve manje radno sposobnih ljudi.

Prema projekcijama HZZ-a, broj zaposlenih trebao bi porasti s 1.73 milijuna u 2025. na 1.84 milijuna do 2030., odnosno za gotovo 110.000. Projekcije se temelje na pretpostavci godišnjeg rasta BDP-a od 2.5 posto, uz povećanje zaposlenosti za 30.000 do 35.000 osoba godišnje.

Do 2030. manje od 60.000 nezaposlenih

HZZ očekuje da će broj nezaposlenih pasti s prosječnih 81.000 u 2026. na manje od 60.000 do 2030. Procjenjuje da je donja granica oko 50.000 nezaposlenih jer određena razina nezaposlenosti postoji čak i kada gotovo svi koji žele raditi imaju posao.

Broj korisnika novčane naknade trebao bi ostati između 20.000 i 26.000, ali će njihov udio među nezaposlenima rasti. Očekuje se manje mladih i dugotrajno nezaposlenih, a više iskusnih radnika koji privremeno ostaju bez posla između dva zaposlenja.

HZZ upozorava da hrvatsko tržište rada ulazi u fazu zasićenja. Zbog starenja stanovništva daljnji rast zaposlenosti sve će više ovisiti o stranim radnicima i većoj produktivnosti. Potreba za stranim radnicima već raste, osobito u građevinarstvu, turizmu, prometu, industriji i uslužnim djelatnostima. HZZ pritom naglašava važnost uključivanja domaće radne snage i razvoja potrebnih vještina.

Gotovo sve hrvatske županije gube stanovništvo

OECD upozorava da će se udio starijih stanovnika nastaviti povećavati do 2050. godine. Prema projekcijama, tada će u 20 hrvatskih županija na svaka dva radno sposobna stanovnika dolaziti jedan stariji od 65 godina. Godine 2022. nijedna županija nije bila u takvoj situaciji.

Prema projekcijama, stanovništvo će se smanjivati u svim županijama osim Zadarske i Grada Zagreba. Najveći pad predviđa se u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koja bi do 2050. mogla izgubiti oko 40 posto stanovnika. Udio općina s manje od 2000 stanovnika u deset godina porastao je s 29 na 37 posto. OECD upozorava da takvi trendovi stvaraju velike razlike među regijama.

Dok u nekim područjima postoji višak radne snage, u gradovima i na obali kronično nedostaje radnika.  Hrvatska od 2021. bilježi više doseljenih nego odseljenih, no OECD upozorava da doseljavanje samo po sebi ne može zaustaviti demografski pad zbog niskog nataliteta i duljeg životnog vijeka. Zato su, uz useljavanje radnika, potrebne mjere integracije, priznavanje njihovih kvalifikacija i bolje usmjeravanje prema regijama u kojima nedostaje zaposlenih.