Njemačka: Umirovljenicima do 2.000 eura bez poreza ''aktivna mirovina''
Njemačko mirovinsko osiguranje ističe da „aktivna mirovina“ nije pogodnost mirovinskog sustava, već isključivo porezni instrument.
Od 1. siječnja 2026. u Njemačkoj je na snagu stupio model tzv. „aktivne mirovine“, prema kojem zaposlene osobe koje su prešle zakonsku dob za umirovljenje mogu uz svoju mirovinu zarađivati do 2.000 eura mjesečno bez poreza.
Mjera je predstavljena kao odgovor na sve izraženiji nedostatak radne snage i ubrzano starenje stanovništva, ali je istovremeno otvorila brojna pitanja o pravednosti i stvarnim učincima.
Što znači porezno oslobođenje do 2.000 eura
Prema novim pravilima, umirovljenici koji ostanu zaposleni u sustavu obveznog socijalnog osiguranja mogu ostvariti do 24.000 eura godišnje bez poreza, odnosno do 2.000 eura mjesečno.
Međutim, važno je naglasiti da oslobođenje od poreza ne znači i oslobođenje od doprinosa za socijalno osiguranje. Doprinosi se i dalje plaćaju prema važećim pravilima.
Također, iznos iznad 2.000 eura mjesečno oporezuje se redovno. Ova olakšica funkcionira kao porezni dodatak, a ne kao potpuno oslobođenje svih prihoda.
Dodatak se može primijeniti samo na jedno zaposlenje mjesečno. Osobe s više poslova moraju jasno navesti na kojem radnom mjestu koriste pogodnost aktivne mirovine.
Tko nema pravo na ovu olakšicu
Mjera se odnosi isključivo na klasično zaposlenje uz obvezno socijalno osiguranje. Nisu obuhvaćeni prihodi od:
samozapošljavanja
poslovnih aktivnosti
poljoprivrede i šumarstva
mini poslova
plaća državnih službenika
To znači da slobodnjaci, kreativci i bivši državni službenici nemaju pravo na ovu poreznu olakšicu.
Njemačko mirovinsko osiguranje ističe da „aktivna mirovina“ nije pogodnost mirovinskog sustava, već isključivo porezni instrument. Za detaljne informacije nadležni su porezni uredi ili porezni savjetnici, a ne mirovinski fondovi, prenosi gpmaljevac.com
Rješenje za nedostatak radne snage ili nova nejednakost?
Njemačka vlada model predstavlja kao alat za ublažavanje posljedica demografskih promjena. Ideja je da dulji ostanak u svijetu rada:
povećava stopu zaposlenosti starijih osoba
zadržava stručnost u tvrtkama
rasterećuje sustav socijalnog osiguranja
S druge strane, otvara se pitanje socijalne pravednosti. Ne mogu svi raditi nakon 67. godine, osobito oni iz fizički zahtjevnih zanimanja. Također, koristi ne obuhvaćaju sve profesionalne skupine jednako.
Dok političari i poslovni čelnici pozdravljaju ovu mjeru kao „poticajnu i modernu“, dio javnosti upozorava da produžavanje radnog vijeka ne smije postati nužnost zbog nedovoljnih mirovina, već stvar osobnog izbora.
Rasprava o aktivnoj mirovini tako postaje dio šireg pitanja: kako uskladiti održivost sustava i socijalnu sigurnost u društvu koje ubrzano stari.

Komentari