Umrežavanje kao ključ održivog razvoja: na Blidinju predstavljen vodič kroz 16 zaštićenih područja FBiH

Cilj projekta je povezati zaštićena područja Federacije BiH kao nositelje turističkog i gospodarskog razvoja.
Umrežavanje kao ključ održivog razvoja: na Blidinju predstavljen vodič kroz 16 zaštićenih područja FBiHUmrežavanje kao ključ održivog razvoja: na Blidinju predstavljen vodič kroz 16 zaštićenih područja FBiHUmrežavanje kao ključ održivog razvoja: na Blidinju predstavljen vodič kroz 16 zaštićenih područja FBiHUmrežavanje kao ključ održivog razvoja: na Blidinju predstavljen vodič kroz 16 zaštićenih područja FBiH

Zaštićena područja Federacije Bosne i Hercegovine od sada imaju zajednički promotivni vodič, a uskoro bi mogla imati i zajednički nastup. lavna poruka predstavljanja džepnog vodiča „Zaštićena područja Federacije Bosne i Hercegovine”, održanog u petak, 23. listopada, u JP Park prirode „Blidinje”.

Vodič je izradio Regionalni resursni centar – ReReC iz Čapljine u partnerstvu s Ekološkom udrugom „Lijepa naša”. Nastao je u sklopu projekta „Promocija i brendiranje zaštićenih područja u FBiH kao nositelja turističkog i gospodarskog razvoja”, koji je financiralo Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Podršku provedbi projektnih aktivnosti dalo je i sufinanciralo je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša Županije Zapadnohercegovačke.

Cilj projekta je povezati zaštićena područja Federacije BiH kao nositelje turističkog i gospodarskog razvoja. Pod jedinstvenim brendom trebala bi postati prepoznatljiva destinacija na domaćem i inozemnom tržištu. To je posebno važno jer je aktivan odmor u prirodi sve traženiji, a takvu ponudu najbolje mogu pružiti upravo zaštićena područja.

Od Une do Vjetrenice – jedan brend
Okupljene je pozdravila predsjednica ReReC-a dr. sc. Marlena Ćukteraš, koja je potom predstavila projekt i brošuru. Vodič na jednom mjestu predstavlja 16 zaštićenih područja Federacije BiH:
• Nacionalni park Una
• parkove prirode Blidinje i Hutovo blato
• spomenike prirode Prokoško jezero, Skakavac, Tajan i Vrelo Bosne
• zaštićene krajolike Bentbaša, Bijambare, Konjuh, Starača, Tišina, Trebević, Vjetrenica – Popovo polje i Pliva
• Zaštićeno područje s održivim korištenjem prirodnih resursa Planina Zvijezda.
Dr. sc. Ćukteraš osvrnula se i na područja koja su još u postupku proglašenja. Istaknula je da vodič sva ta područja prvi put predstavlja kao jedinstven turistički proizvod.

U ime partnera na projektu, Ekološke udruge „Lijepa naša”, govorio je Marinko Dalmatin, tehnički urednik brošure. Iz iskustva rada na vodiču i suradnje sa zaštićenim područjima osvrnuo se na probleme s kojima se ona svakodnevno suočavaju u očuvanju prirodnih vrijednosti i upravljanju. Naglasio je da je upravo zato važno da zaštićena područja, institucije i udruge djeluju zajedno. Vodič, rekao je, nije samo promotivna publikacija, nego i poziv na suradnju.

Iskustvo starijih kao putokaz novima
Iako su bila planirana dva panela, nakon nekoliko uvodnih pitanja svi su se sudionici uključili u jednu zajedničku i konstruktivnu raspravu. Sudjelovali su predstavnici zaštićenih područja, uključujući domaćina JP Park prirode „Blidinje”, te predstavnici nevladinih organizacija i lokalne zajednice.

Posebnu pažnju privukla su iskustva koja su prenijeli direktor KJU „Zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo” g. Asad Jelešković i njegov prethodnik g. Osman Delić. Ta ustanova upravlja Skakavcem, Vrelom Bosne, Bentbašom, Bijambarama i Trebevićem. Iskreno su govorili o teškim počecima i problemima s kojima su se suočili nakon proglašenja, ali i o tome kako su korak po korak izgradili uspješnu instituciju. Njihove riječi bile su ponajprije savjet i ohrabrenje tek proglašenim područjima.

Među njima je i Pliva, zaštićena ove godine. Predstavnik Plive g. Ljuban Bilandžija rekao je da je put pred njima jasno zacrtan I opisani u Studiji obrazloženja uspostave zaštićenog područja. Iskustva starijih kolega, dodao je, pomoći će im da te korake prođu lakše i brže.

Zaključak: umrežavanje
Rasprava se vodila o razmjeni iskustava i kontakata, zajedničkom planiranju aktivnosti i nastupu na turističkom tržištu. Govorilo se i o tome kako posjetitelje zadržati dulje. Sudionici su se složili da im u svemu tome nevladin sektor može biti snažna podrška.
Zaključak je bio jasan: zaštićenim područjima u Federaciji BiH potrebno je što veće umrežavanje, međusobno i s institucijama, nevladinim sektorom i lokalnim zajednicama. Samo tako mogu postati nositelji održivog turističkog i gospodarskog razvoja.

Džepni vodič podjeljen je se zaštićenim područjima, turističkim zajednicama i posjetiteljima.



Komentari