FAO: Cijene hrane rastu treći mjesec zaredom

Referentni indeks cijena hrane Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) porastao je u travnju treći mjesec zaredom, dostigavši 130,7 bodova, 1,6 posto više nego u ožujku i 2,0 posto više nego u travnju prošle godine.

Rast je uglavnom potaknut skupljim biljnim uljima i višim troškovima energije, dok su poremećaji uzrokovani sukobom na Bliskom istoku dodatno opteretili tržišta žitarica i gnojiva.

Biljna ulja: Najveći skok od 2022.

FAO-ov indeks cijena biljnih ulja porastao je 5,9 posto, u odnosu na ožujak, i dostigao najvišu razinu od srpnja 2022.

Palmino, sojino, suncokretovo ulje i ulje uljane repice poskupili su istovremeno, potaknuti jačanjem potražnje iz sektora biogoriva, djelomično i zbog poticaja u nekim zemljama proizvođačima, te zabrinutošću za smanjenje prinosa u jugoistočnoj Aziji.

Za uvoznike biljnih ulja, uključujući Bosnu i Hercegovinu, to znači više troškove uvoza i potencijalni pritisak na maloprodajne cijene.

Žitarice: Umjeren rast, ali rizici rastu

Cijene pšenice porasle su 0,8 posto, djelomično zbog suše u dijelovima SAD-a i očekivanja ispodprosječnih kiša u Australiji. Kukuruz je poskupio 0,7 posto uz sezonski smanjene zalihe i loše vremenske uvjete u Brazilu, a potražnja za etanolom dodatno je opteretila cijene.

Sorgo je, nasuprot tome, pojeftinio 4,0 posto zbog slabije uvozne potražnje. Riža je skuplja 1,9 posto, uglavnom zbog viših troškova proizvodnje i distribucije u zemljama izvoznicama, koji su porasli zajedno s cijenama nafte.

Meso na rekordnoj razini, šećer pada

FAO-ov indeks cijena mesa dostigao je u travnju novi rekord, porast od 1,2 posto, u odnosu na ožujak, i 6,4 posto u odnosu na travanj 2025. Govedina je poskupjela zbog ograničenih zaliha stoke u Brazilu, a cijena svinjetine je također porasla uz jaču sezonsku potražnju u Europskoj uniji.

Mliječni proizvodi su, međutim, pojeftinili 1,1 posto zbog obilnih zaliha mlijeka u EU-u i više od očekivane kasne sezone u Oceaniji. Indeks šećera pao je 4,7 posto u odnosu na ožujak i čak 21,2 posto u odnosu na godinu ranije, uz očekivanja obilne globalne ponude i početak nove žetve u Brazilu.

Zalihe žitarica zadovoljavajuće, ali neizvjesnost ostaje

FAO je podigao prognozu globalne proizvodnje žitarica za 2025. na 3.040 milijuna tona, rast od 6,0 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prognoza za svjetsku proizvodnju pšenice u 2026. blago je snižena na 817 milijuna tona.

To je oko dva posto manje, nego prethodne godine, mada i dalje iznad prosjeka posljednjih pet godina.

Ključna neizvjesnost dolazi od poremećaja u opskrbi đubrivima: efektivno zatvaranje Hormuškog tjesnaca podiglo je cijene ureje i fosfata. To se direktno prelijeva na troškove sjetve i rizike za naredne sezone.

Amis upozorava na troškove gnjojiva

Poljoprivredno-tržišni informacioni sustav (AMIS), koji djeluje u okviru FAO-a u svom mjesečnom Market Monitoru ističe da su globalna tržišta u travnju ponovno osjetila pritiske dok su problemi u opskrbi gnojivima podigli cijene uree i fosfata, dodatno narušavajući pristupačnost gnojiva i povećavajući rizike za buduću poljoprivrednu proizvodnju.

"Travanj je potvrdio nastavak rasta referentnog indeksa cijena hrane FAO‐a; praćenje kotacija, zaliha i logističkih uvjeta ostaje ključno za ublažavanje rizika u narednim mjesecima", navodi FAO u saopćenju za javnost.