Solarna energija postaje najjeftiniji izvor struje u svijetu

Sunčeva energija zbog izuzetno niske cijene “glavni je pokretač“ globalne tranzicije na čistu, obnovljivu energiju, pokazalo je istraživanje Sveučilišta u Surreyju. Solarna energija je povoljnom cijenom nadmašila sve druge obnovljive izvore poput vjetra, kao i tradicionalne energente poput ugljena i plina, prenosi Euronews Green.

Znanstvenici su utvrdili da u najsunčanijim zemljama proizvodnja jedne jedinice električne energije iz solarnih izvora može koštati svega 0,023 eura.

Čak i u Ujedinjenom Kraljevstvu, koje se nalazi 50 stupnjeva sjeverno od ekvatora i poznato je po tmurnom vremenu, solarna energija se pokazala kao najjeftinija opcija za proizvodnju energije velikih razmjera.

Pouzdan izvor energije

Zahvaljujući činjenici da su cijene litij-ionskih baterija od 2010. pale za 89 posto, sustavi solarne energije s pohranom sada su jednako isplativi kao i elektrane na plin.

„Ovi hibridni sustavi, koji kombiniraju solarne panele s baterijama, danas su standard u mnogim regijama. Omogućuju pohranu solarne energije i njezino puštanje u mrežu kad je potrebno, čime solarna energija postaje pouzdaniji i dostupniji izvor koji pomaže u uravnoteženju potražnje u elektroenergetskim mrežama“, objašnjava se u studiji.

Najveći izazovi solarne energije

Unatoč ekonomskoj isplativosti, dr. Ehsan Rezaee, koautor studije sa Sveučilišta u Surreyju, upozorava da povezivanje sve većih količina solarne energije s elektroenergetskim mrežama ostaje jedan od najvećih izazova za industriju.

„Pametne mreže, predviđanje temeljeno na umjetnoj inteligenciji i snažnije poveznice među regijama bit će ključni za stabilnost sustava dok se korištenje obnovljivih izvora energije bude povećavalo“, dodaje stručnjak.

Napredni materijali mogli bi povećati učinkovitost

Inovacije u materijalima poput perovskitnih solarnih ćelija mogle bi povećati proizvodnju energije i do 50 posto, bez potrebe da se povećava površina zemljišta.

Perovskitne solarne ćelije (engl. perovskite solar cells) su nova generacija fotonaponskih ćelija koje se temelje na materijalima s kristalnom strukturom perovskita. Ovi materijali omogućuju visoku učinkovitost pretvorbe sunčeve svjetlosti u električnu energiju uz niske troškove proizvodnje.

Ta tehnologija zahtijeva znatno manje energije za proizvodnju u odnosu na silicijske ćelije, što znači da se više energije može proizvesti uz korištenje manje prostora. U laboratorijskim uvjetima postigle su efikasnost veću od 25 posto, a u kombinaciji sa silicijem (u tzv. tandem ćelijama) mogu prijeći i 30 posto.

Tanje su i lakše od klasičnih silicijskih ćelija, mogu se savijati i postavljati na širi raspon površina, uključujući zgrade i vozila, čime se smanjuje potreba za izgradnjom velikih solarnih farmi.

No, perovskitne ćelije su još osjetljive na vlagu, kisik i UV zračenje, što smanjuje njihov vijek trajanja u realnim uvjetima. Također, mnogi perovskiti sadrže olovo, što otvara pitanja ekološke sigurnosti.

Perovskitne ćelije su još u fazi istraživanja i testiranja, ali brzo napreduju prema tržištu. Profesor Ravi Silva, suautor studije i direktor ATI instituta na Sveučilištu u Surreyju, ističe da napredak ovisi o dosljednoj i dugoročnoj političkoj potpori.

Koliko solarne energije proizvodi Europa?

Prema najnovijim podacima Eurostata, obnovljivi izvori energije činili su 54 posto ukupne proizvodnje električne energije u EU-u u razdoblju od travnja i lipnja ove godine. To je povećanje od 1,3 postotna boda u odnosu na isto razdoblje 2024.

Za taj rast zaslužan je bum solarne energije, koja je u drugom kvartalu proizvela impresivnih 122.317 gigavatsati (GWh), što je dovoljno za opskrbu otprilike tri milijuna kućanstava.

Lipanj 2025. ušao je u povijest kao prvi mjesec u kojem je solarna energija bila glavni izvor električne energije u Europskoj uniji, čineći 22 posto ukupnog energetskog miksa.

Brzo, jeftino i skalabilno

Rob Stait iz tvrtke Alight, jednog od vodećih europskih solarnih developera, kaže da se solarna energija širi toliko brzo jer je jeftina, jednostavna za instalaciju i brzo se može povećati kapacitet.

„Solarnu farmu moguće je razviti unutar godinu dana – dok za vjetroelektrane treba najmanje pet godina, a za nuklearne najmanje deset godina“, rekao je za Euronews Green.