Studija: Stevia ubija stanice raka, a ne šteti zdravima

Biljna zamjena za šećer stevija mogla bi se koristiti za liječenje najtežeg raka i to bez nuspojava, pokazalo je novo istraživanje. Studija je objavljena u časopisu International Journal of Molecular Sciences, no ispitivanja su zasad provedena samo na laboratorijskim uzorcima.

Stevia je poznata kao prirodni zaslađivač bez kalorija, no istraživači sa Sveučilišta u Hirošimi otkrili su da skriva daleko važnije potencijale. Stevia fermentirana sojem bakterije iz listova banane pokazala je izuzetno antikancerogeno djelovanje na stanice raka gušterače – jednog od najagresivnijih i najsmrtonosnijih tumora današnjice.

Ovo otkriće otvara mogućnost razvoja tzv. probiotičkih terapija za rak.

Nije neutemeljena alternativna medicina

Na prvi dojam termin probiotička terapija može zvučati kao da dolazi iz svijeta nepotvrđene alternativne medicine, no riječ je o znanstveno utemeljenom pristupu koji koristi žive mikroorganizme, najčešće laktobacile i bifidobakterije, za utjecaj na biološke procese u organizmu – od regulacije imunološkog odgovora do smanjenja upalnih stanja i, sve češće, ciljanog djelovanja na tumorske stanice.

U slučaju najnovije japanske studije, bakterije iz banana upotrijebljene su kako bi se iz stevije dobio novi spoj s antikancerogenim svojstvima. Ovdje probiotičke kulture ne djeluju same po sebi kao lijek, već služe kao biološki alat za stvaranje moćnijih molekula koje organizam inače ne bi proizveo. Takav pristup – poznat kao mikrobna biotransformacija – otvara vrata razvoju potpuno novih terapija.

Rak gušterače – teško se otkriva i još teže liječi

S petogodišnjom stopom preživljavanja manjom od 10%, rak gušterače spada među najsmrtonosnije vrste karcinoma. Teško ga je otkriti u ranim fazama, brzo se širi i često ne reagira na konvencionalne metode liječenja poput kemoterapije, radioterapije ili kirurgije. Upravo zbog toga znanstvenici diljem svijeta tragaju za novim terapijskim opcijama.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj se godišnje dijagnosticira između 600 i 800 novih slučajeva raka gušterače. On u Hrvatskoj uzrokuje vrlo visoku stopu smrtnosti, iako je u posljednjih nekoliko godina zapažen određeni porast broja preživjelih pacijenata.

Fermentacija – ključ za oslobađanje ljekovitih spojeva

Istraživački tim predvođen prof. Masanorijem Sugiyamom i izvanrednim prof. Narandalaijem Danshiitsoodolom pokazao je da se fermentacijom ekstrakta stevije pomoću sojeva Lactobacillus plantarum SN13T drastično mijenja njegov kemijski sastav. Nastaje novi spoj – metilni ester klorogenične kiseline (CAME) – koji pokazuje snažno citotoksično djelovanje na stanice raka gušterače (linija PANC-1), dok pritom ne šteti zdravim stanicama bubrega (HEK-293).

Bubrezi su posebno osjetljivi na toksičnost lijekova, osobito kemoterapijskih. Mnoge citotoksične terapije (npr. cisplatin) uzrokuju nefrotoksične nuspojave, što znači da mogu ozbiljno oštetiti bubrežno tkivo. Zato se u pretkliničkim studijama često testira štetnost na stanicama bubrega.

Osim toga, stanice bubrega HEK-293 standardna su linija ljudskih embrionalnih bubrežnih stanica i široko se koriste kao model za normalne, netumorske stanice. Njihova otpornost u testiranju znači da bi potencijalna terapija mogla ciljati tumor bez ozbiljnih nuspojava za zdrava tkiva.

CAME, nastao mikrobiološkom transformacijom, značajno je učinkovitiji od nefermentirane stevije i čak od same klorogenske kiseline iz koje nastaje. Ključnu ulogu u tom procesu imaju enzimi koje proizvode specifične bakterije iz banana.

</div>"> Opći mehanizam induciranja apoptoze u stanicama PANC-1 ekstraktom lista stevije fermentiranim sojem Lactobacillus plantarum SN13T. Izvor: Zhang Rentao / Sveučilište Hiroshima

Što su pokazali eksperimenti?

U kontroliranim laboratorijskim uvjetima, znanstvenici su usporedili učinke fermentiranog i nefermentiranog ekstrakta stevije. Pokazalo se da fermentirani ekstrakt (FSLE) značajno bolje uništava stanice raka gušterače i istovremeno ne izaziva štetu u zdravim stanicama, čak i pri visokim koncentracijama.

Osim što potiče apoptozu – prirodni mehanizam stanične smrti – CAME također ima potencijal za selektivno ciljanje tumorskih stanica, što je izuzetno važno u razvoju sigurnih antikancerogenih terapija.

Zašto terapija djeluje ciljano?

Postoji nekoliko tumačenja zašto neki antikancerogeni spojevi djeluju selektivno na tumorske, ali ne i na zdrave stanice.

Glavno objašnjenje leži u razlikama između metabolizma tumorskih i zdravih stanica. Naime, tumorske stanice imaju ubrzan metabolizam i veću potrebu za energijom, što ih čini osjetljivijima na spojeve koji izazivaju stres u mitohondrijima i narušavaju ravnotežu oksidansa i antioksidansa.

CAME, novi spoj iz stevije, vjerojatno inducira oksidativni stres ili poremećaj u signalnim putevima koji su specifično aktivirani u tumorskim stanicama.

Osim toga, membranski receptori i enzimi koji prepoznaju ili metaboliziraju spoj mogu biti više eksprimirani u tumorskim stanicama, pa one mogu apsorbirati više aktivne tvari nego zdrave stanice. Time se učinak selektivno usmjerava na tumor.

Konačno, apoptoza, programirana stanična smrt, u zdravim je stanicama strože regulirana, dok su tumorske stanice često bliže pragu aktivacije tog mehanizma pa lakše ulaze u apoptozu kad naiđu na stresni podražaj poput CAME-a.

U samoj studiji navodi se da je najviša koncentracija FSLE (fermentiranog ekstrakta stevije) izazvala minimalnu toksičnost prema zdravim HEK-293 stanicama, što potvrđuje selektivnu citotoksičnost – ključan zahtjev za razvoj sigurnih i ciljanih lijekova protiv raka.

Što dalje?

Sljedeći korak u istraživanju trebao bi biti provođenje pokusa na životinjskim modelima koji će pomoći u utvrđivanju djelotvornosti, sigurnosti i optimalnih doza CAME-a u stvarnim biološkim sustavima.

Prema prof. Danshiitsoodolu, ovo istraživanje ne samo da produbljuje razumijevanje mikrobne biotransformacije biljnih ekstrakata, već također postavlja temelje za korištenje probiotika kao prirodnih antitumorskih agensa.

Gastroenterolog dr. sc. Božo Radić kaže da korištenje fermentacije za stvaranje novih ili snažnijih bioaktivnih spojeva nije nov pristup te da je sve češći u industriji dodataka prehrani i kozmetici.

„Cilj je izbjeći iscrpljivanje prirodnih resursa, osigurati 'zelenu' proizvodnju i omogućiti industrijsku izvedivost. Upravo zato je iznimno zanimljivo da su autori ovaj princip primijenili na stanicama raka gušterače – jednom od terapijski najotpornijih karcinoma – i dobili vrlo selektivan, antikancerogeni učinak spoja koji je nastao mikrobnom fermentacijom. Naravno, put od ovakvog in vitro modela do gotovog lijeka je dalek, neizvjestan i skup, ali ovo jest elegantan primjer kako se usmjerenom fermentacijom mogu generirati funkcionalne molekule s potencijalom za preciznu buduću terapijsku primjenu u medicini", tumači Radić.

Nenad Jarić Dauenhauer/Index.hr