Izbijanje naftne krize bi sigurno dovelo do teških posljedica po gospodarstva EU i SAD-a

Glavna referentna cijena na svijetu Brent je narasla za otprilike 3.5 dolara po barelu sirove nafte pa se približava razini od 89 dolara po barelu.

Cijena se stabilizirala na većoj razini, a njen daljnji rast će ovisiti o tome hoće li situacija eskalirati. Izrael i palestinska područja nisu proizvođači nafte, ali Bliski istok čini gotovo trećinu globalne ponude. Ako zbog očekivane protuofenzive Izraela na područje Gaze nastane diplomatska kriza, većinski muslimanske zemlje na tom području bi mogle zatražiti povlačenje vojske Izraela.

Tržišta pomno prate kako će se situacija razvijati jer bi veliki proizvođači nafte poput Saudijske Arabije mogli smanjiti proizvodnju sirove nafte s ciljem da izvrše ekonomski pritisak na zemlje koje podržavaju Izrael i zaustave opsadu Gaze.

Koliko je izgledan nastavak rasta cijene nafte i izbijanje nove naftne krize ekipa portala Index.hr upitala je Davora Šterna, energetskog stručnjaka i bivšeg ministra gospodarstva.

"Ovo što se do sada događa s cijenom je isključivo psihološki efekt, strah od širenja sukoba. Ali nijedna izvoznica nafte nije uključena direktno pa nema razloga za prognoziranje nekakvog pada proizvodnje. Jedini tehnički razlog za rast cijene bi moglo biti zatvaranje Hormuškog tjesnaca ako se dokaže veća umiješanost Irana pa se potpuno blokira izvoz sirove nafte iz te države. Time bi ponuda nafte pala odmah za 22 posto", smatra Štern.

S njim se slaže i energetski stručnjak Igor Grozdanić. "Prema meni dostupnim informacijama, odnos ponude i potražnje je ostao isti. Kad krenu ovakvi sukobi, to većinom rezultira rastom cijena nafte, iako je puno faktora u igri. Rusija i S. Arabija su najavile smanjenje proizvodnje do kraja ove godine, ali je prema najnovijim informacijama S. Arabija obećala SAD-u da će povećati proizvodnju početkom 2024.", otkriva.

"Iran je definitivno faktor koji će utjecati na cijenu ako se dokaže njegova umiješanost u Hamasove napade. Blokiranje Hormuškog tjesnaca, preko kojeg Iran izvozi svoju naftu, definitivno bi dovelo do rasta cijene nafte na 100 dolara po barelu i više", prognozira Grozdanić na istom tragu kao i Štern.

Mogući rast cijena nafte će zakomplicirati borbu SAD-a i EU protiv inflacije, koja je već smanjila realne plaće radnika. Za sada rat protiv inflacije dobro napreduje, iako se još ne može proglasiti pobjeda. Rast cijene nafte će definitivno preokrenuti trend i vratiti visoku inflaciju jer je cijena energenata "ugrađena" u ostale proizvode.

Palestinsko-izraelski sukob je eskalirao u ekonomski, vojno i politički nesigurnim vremenima za SAD i EU. Izbijanje naftne krize bi sigurno dovelo do teških posljedica po gospodarstva EU i S. Amerike, a nastali kaos bi poremetio političku sliku, što bi slijedom događaja dovelo do novih geopolitičkih previranja.