Je li NATO uopće spreman za modernu eru ratovanja koja je pred vratima
NATO-ovi zrakoplovi pokazali su se itekako učinkovitima u obrani od velikog iranskog napada projektilima i dronovima na Izrael u travnju ove godine.

Gotovo dva tjedna nakon što je zvuk sirena za zračni napad i tutnjava NATO-ovih borbenih zrakoplova prekinula mirnu rujansku noć na istoku Poljske, ključno pitanje u Europi nije samo je li Moskva namjerno poslala više od 20 dronova u zračni prostor NATO-a, nego i što vojni odgovor otkriva o dugoročnoj sposobnosti Saveza da se nosi s ovom rastućom prijetnjom.
Ako je to bio, kako Poljska vjeruje, namjerni test NATO-ove obrane, za Rusiju je to bio izuzetno jeftin pokus, piše CNN.
Dronovi od 8500 eura i borbeni zrakoplovi vrijedni milijune
Poljske vlasti pronašle su ostatke onoga za što kažu da su dronovi "Gerbera", izrađeni od šperploče i stiropora, a često se koriste kao mamci. Ukrajinska vojna obavještajna služba smatra da njihova proizvodnja stoji oko 8500 eura po komadu.
Istodobno, u akciju su poletjeli NATO-ovi višenamjenski borbeni zrakoplovi F-16 i F-35 vrijedni više milijuna eura.
Učinkovit pokazatelj moći, ali pokazatelj koji je vjerojatno koštao desetke tisuća eura samo u gorivu i održavanju da bi se digao s piste. "Asimetrija troškova ne funkcionira", rekao je za CNN Robert Tollast, istraživač u londonskom obrambenom think-tanku Royal United Services Institute (RUSI).
On je dodao da problem nije u tome što NATO ne može odgovoriti na masovne napade dronova.
"Zapadna vojna tehnologija nije razmatrala asimetričnu prijetnju dronova"
NATO-ovi zrakoplovi pokazali su se itekako učinkovitima u obrani od velikog iranskog napada projektilima i dronovima na Izrael u travnju ove godine. No, Tollast tvrdi da je cijena takve obrane, koju je Izrael procijenio na više od milijardu eura, dugoročno neodrživa.
"Temeljni problem je u tome što prije Ukrajine većina zapadne vojne tehnologije jednostavno nije razmatralo ovu... asimetričnu prijetnju dronova", rekao je.
Ipak, u sve brže rastućem vojno-tehnološkom sektoru prevladava mišljenje da su neki itekako razmatrali problem, no da su brojna obrambena ministarstva NATO-a prespora u prilagodbi.
"Tehnologija postoji", rekao je Johannes Pinl, direktor tvrtke MARSS iz Ujedinjenog Kraljevstva, specijalizirane za softver za otkrivanje prijetnji, koja sada proizvodi i vlastite presretačke dronove, u razgovoru za CNN prošlog tjedna na sajmu obrambene industrije DSEI u Londonu.
"Dobar dio poljske granice već se mogao pokriti sofisticiranim zidom dronova", dodao je. "Zid dronova" označava slojevitu mrežu otkrivanja i presretanja, što je ideja koju snažno zagovaraju baltičke zemlje, a podržali su je i dužnosnici Europske unije.
Problem: birokracija
Problem je, rekao je Pinl, u tome što su NATO-ovi sustavi nabave "zapeli u osamdesetima". Kao primjer naveo je srednjodometni presretač MARSS-a, pokretan umjetnom inteligencijom i dizajniran da bude višekratno upotrebljiv, s titanskom konstrukcijom koju je opisao kao "nož koji velikom brzinom reže nadolazeći dron".
Trenutačno čeka procjenu jedne NATO države, koja se očekuje u idućim mjesecima. "Oni tek sada pišu tehničke specifikacije, a mi ga koristimo već godinama u operacijama. U Europi još uvijek nemamo spremne specifikacije", kazao je Pinl za CNN, osvrćući se na tradicionalne prakse nabave u kojima ministarstva izdaju detaljne tehničke zahtjeve, a potom se na njih natječu proizvođači.
Rat u Ukrajini praktično je stvorio ubrzani postupak nabave u Europi, kaže Siete Hamminga, direktor nizozemske tvrtke Robin Radar Systems. Njihova tehnologija već je široko u uporabi u Ukrajini i nedavno je poboljšana tako da detektira iranske dronove "Šahed" na udaljenosti do 12 kilometara. "Ako neka zemlja želi kupiti opremu za Ukrajinu, ima ubrzani postupak za to", rekao je za CNN.
"Mogu doći do tvrtke i reći: treba nam X, Y ili Z odmah. Ako to žele za vlastitu vojsku, moraju proći cijelu proceduru. To ne pomaže."
Portugalski startup Tekever i naziranje promjena
Unatoč tome, s obzirom da rat u Ukrajini u stvarnom vremenu pruža testno polje za nove tehnologije, naziru se promjene. Primjer je portugalski startup Tekever. Od 2022., britanska vlada potrošila je gotovo 300 milijuna eura na izviđačke dronove AR3 za Ukrajinu.
Početkom ove godine, britansko ratno zrakoplovstvo (RAF) najavilo je da će AR3 uvesti u svoj novi elektronički vojni sustav StormShroud. Planira se i masovna proizvodnja.
Ovaj je tjedan Tekever objavio da otvara novu tvornicu dronova s tisuću radnih mjesta, oko 130 kilometara zapadno od Londona, što mu je četvrta tvornica u Ujedinjenom Kraljevstvu. Karl Brew, šef obrambenog odjela Tekevera, rekao je za CNN da tvrtka nastoji podijeliti rizik razvoja novih tehnologija između vlade i industrije.
"Kada je RAF uveo naš AR3 u operativnu uporabu, on je već neko vrijeme bio dio našeg istraživačko-razvojnog programa. Oni su rekli: 'Uzet ćemo iskustvo iz Ukrajine, pridodati ovu posebnu komponentu zapadne elektroničke tehnologije' - i uveli su ga za šest mjeseci", rekao je.
"Moramo inovirati ratnim tempom"
Novi načelnik Glavnog stožera britanske vojske, Richard Knighton, istaknuo je potrebu za novim pristupom.
"Zahtijevana brzina znači da moramo promijeniti odnos s industrijom i inovirati ratnim tempom", rekao je u svom prvom javnom nastupu prošlog tjedna. Agris Kipurs, direktor i suosnivač latvijskog startupa Origin Robotics, rekao je CNN-u da njegova zemlja razvija "nove mehanizme za suradnju s novom industrijom", a blizina Rusije daje dodatnu žurnost.
Dron za napad i izviđanje BEAK te nove presretačke letjelice BLAZE, koje financira latvijska vlada, već koriste Latvija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Ukrajina. "Mi smo mala zemlja... nikada si nećemo moći priuštiti dovoljnu protuzračnu obranu ako se ograničimo na opcije koje trenutačno postoje na tržištu", rekao je Kipurs.
"Jedna od ključnih lekcija iz Ukrajine jest: samo eksperimentirajte", rekao je Tollast. On vjeruje da je ključ učinkovite obrane od dronova "mješavina vrhunskih i vrlo skupih sustava" poput F-35 i raketnih baterija Patriot, viđenih prošlog tjedna u Poljskoj, te sustava "koji možda i nisu uvijek pouzdani, poput ukrajinskih presretačkih dronova".
Čak i ako Europa uspije ubrzati uvođenje eksperimentalnih tehnologija na nižem krajnjem spektru, ostaje problem količine. Prema procjeni ukrajinske vojne obavještajne službe iz srpnja, Rusija sada proizvodi oko 5500 dronova mjesečno u moderniziranoj inačici "Šaheda", nazvanoj Geran, kao i jeftiniju varijantu Gerbera u brzorastućoj tvornici u Tatarstanu.
Ovaj mjesec Rusija je prvi put u jednoj noći ispalila više od 800 dronova na Ukrajinu.
Komentari