Bozanić proslavio 50. obljetnicu svećeničkog ređenja

Umirovljeni zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić proslavo je u ponedjeljak 50. obljetnicu svećeničkog ređenja euharistijskim slavljem u Zagrebu na kojem se okupio veliki broj biskupa, svećenika i časnih sestara, za koje je pročitana čestitka i blagoslov Bozaniću pape Lava XIV.

U bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca Bozanić je primio brojne čestitke i zahvale najviših predstavnika Katoličke crkve, a svečanosti je nazočila i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, kojoj je Bozanić zahvalio na dobroj suradnji i podršci, čuvajući uvijek samostalnost dviju institucija.

Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša uputio je kardinalu Bozaniću duboku zahvalnost u ime svih svećenika, redovnika, redovnica i vjernika u Zagrebačkoj nadbiskupiji.

Vaša pastirska služba bila je prožeta smjerenošću i ustrajnošću, ali i dubokim osjećajem vjernosti Kristu i Crkvi, kazao je Kutleša i posebno naglasio Bozanićevu brigu za svećenička i redovnička zvanja, te rad na mnogim inicijativama kojim je izgrađivao zajedništvo vjernika.

Apostolski nuncij Giorgio Lingua pročitao je čestitku pape Lava XIV. u kojoj se kaže da je svećenička služba Josipa Bozanića posvjedočila mnogim djelima evanđeoskog navještenja.

Papa je Bozaniću izrazio najbolje želje i „ljubazno udijelio svoj blagoslov“ po "zagovoru Blažene Djevice Marije od Kamenitih vrata i blaženog Alojzija Stepinca“.

Biskup Ivan Šaško u propovijedi je kazao da Bozanićev polustoljetni svećenički put protegnuo između dva velika crkvena jubileja, 1975. i 2025. i da ga je najbolje gledati kroz prizme nade i vječnosti.

Šaško je odbacio mogućnost izgovoriti panegirik jednim čovjeku, jer, kako je kazao, skup je zato da bi „dali hvalu Bogu za život našeg brata svećenika koji je urezan u naše živote, za milosti koje smo po njemu i s njime živjeli“.

U nizu velikih događaja podsjetio je da je Bozanićeva prisutnost u Zagrebu protegnuta od slavlja ranije pripremane beatifikacije kardinala Stepinca preko promicanja njegove svetosti do praga kanonizacije blaženog Alojzija.

To svećeništvo koje je sijalo nadu i unosilo vječnost često je bilo osporavano osobito u nadbiskupskoj službi. U životu naroda, nacije i društva tih 50 godina prepuno je previranja a nadbiskupska služba u Zagrebu započinje nakon srpskog rata protiv Hrvatske u mnoštvu nejasnoća i preslagivanja posljedica koje su i danas vidljive. U ključnim crkvenim i društvenim pitanjima kardinal je čuvajući dobro i nadu, ali ujedno prozivajući loša postupanja pojedinaca i predstavnika političkih vlasti, nerijetko nailazio na osporavanja i udarce koje nije lako podnijeti, kazao je biskup Šaško.

Sjetimo se samo njegovih riječi o Bleiburgu, Jasenovcu, Vukovaru, o hrvatskim braniteljima, o traženju nestalih u ratu, o dostojnom opremanju svih žrtava, o društvenoj pravednosti, o obitelji, o odgoju i obrazovanju, o demografiji, o odnosu Hrvatske i Europe. Nama koji smo bili dijelom u toj službi bliže, nešto je od toga poznato, ali nipošto sve što bismo trebali pozornije cijeniti, kazao je.

Danas se često spominje govor mržnje, pa bi bilo mudro vidjeti odakle je on niknuo, tko ga je zalijevao i koliko je donio uvrjeda, neistina, grubosti, podmetanja, kleveta i ismijavanja nadbiskupa Josipa. Sve do rečenice kakve je teško bilo naći u doba komunizma, kako smo u dnevnim novinama čitali na početku kolovoza 2011, da kardinala treba još više zamrziti. Šaško je kazao da je Bozanić branio kriterije i načela, svjestan da nadu i vječnost ništa ne može porušiti.

Bozanić je zahvalio rekavši da su zasluge koje su spominjane kao njegovo djelo zajedničke zasluge te da su u njegovim mislima toliki hrvatski vjernici.

Jesam li odgovorio na milosti koje su mi dane, ne mogu reći, nego to prepuštam Božjem milosrđu, zaključio je Josip Bozanić.

Zlatnu misu kojom je obilježio 50 godina svećeništva zagrebački nadbiskup u miru kardinal Josip Bozanić proslavio je u svom u Vrbniku na otoku Krku u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u nedjelju 21. rujna.

Bozanić je rođen 20. ožujka 1949. godine u Rijeci, djetinjstvo je proveo u Vrbniku na otoku Krku, gdje je završio osnovnu školu. Klasičnu gimnaziju završio je u Pazinskom sjemeništu 1968. godine, a Studij teologije diplomirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu 1975. godine.

Krčki biskup postao je 1989. zagrebački nadbiskup bio je od 1997. do 2023 godine, a kardinalom je postao 2003. godine.