Dok Lelek promovira sicanje naših baka, Andrijanići su o tome 2014. napisali znanstveni rad

Dok Europa plješće hrvatskim predstavnicima na Eurosongu, grupi Lelek i njihovoj pjesmi "Andromeda" koja donosi motive sicanja pred milijunima gledatelja, podsjećamo na znanstveni rad Gruđana dr. sc. Dominike Andrijanić i Domagoja Andrijanića, objavljen 2014. godine u časopisu Matice hrvatske, a čuva povijesne, vjerske i kulturne vrijednosti.

Prethodnih dana oči cijele Europe, ali i svijeta, bile su uprte u Eurosong. Pod blještavim svjetlima grandiozne pozornice, hrvatski predstavnici, grupa Lelek, svojom pjesmom "Andromeda" ne osvajaju publiku samo modernim etno zvukom, već i dubokom, mističnom vizualnom estetikom. Milijunski auditorij ostao je fasciniran tradicijskim motivima koji se pojavljuju na ekranima i kostimima, motivima tradicionalnog tetoviranja hrvatskih žena, poznatog u našem narodu kao sicanje ili bocanje.

Ono što danas slavi eurovizijska publika, prije desetke godina prepoznato je kao neprocjenjivo kulturno blago u znanstvenim krugovima. Dok je za estradu sicanje postalo globalni hit tek u trećem desetljeću 21. stoljeća, istraživači sestra i brat, dr. sc. Dominika Andrijanić i Domagoj Andrijanić još su 2014. godine prepoznali vrijednost tradicionalnog tetoviranja. Njihov opsežni znanstveni rad pod nazivom "Tradicionalno tetoviranje žena grudskog kraja" objavljen u časopisu Susreti, Matice hrvatske Grude, danas svijetli kao putokaz koji je dokumentirao i spasio od zaborava upravo ono čime se Hrvatska ponosi pred cijelim svijetom.

Znanstvenici Andrijanić u svom radu postavljaju jasnu povijesnu vertikalu, odlučno razbijajući predrasude modernog društva i vezivanje tetovaže. Autori nas vraćaju u mlađe kameno doba, podsjećajući na arheološke nalaze, preko Ilira i Tračana koji su brončanim iglama šarali tijela, pa sve do ključnog povijesnog trenutka, višestoljetne turske okupacije ovih prostora.

Upravo u tom tamnom razdoblju, kako u svom radu preciziraju Dominika i Domagoj, sicanje dobiva svoju najdublju, dramatičnu i obrambenu ulogu. Tetovaža križa na rukama, prsima ili čelu grudskih djevojaka nije bila hir ni estetski ukras, bio je to neprobojan vjerski, duhovni i fizički štit. Autori citiraju povijesne izvore i predaje koji potvrđuju da su turski osvajači bježali od simbola križa na tijelu kršćanki. Nježne ruke grudskih djevojaka, obilježene znakom križa, bile su u svojoj prividnoj krhkosti moćnije od turskih sablji, topova i nepravednog prava prve bračne noći, trajno ih izdvajajući kao kršćanske duše koje se ne daju pokoriti i prekrstiti.

Njihovom istraživačkom radu posebnu težinu daju autentična usmena svjedočanstva grudskih žena koje su autori zabilježili u posljednji trenutak, prije nego što su se njihove životne svijeće ugasile. Kroz dragocjene razgovore s kazivačicama, pred čitateljem se rastvara surova i dirljiva stvarnost hercegovačkog života.

Ono što su grudske bake desetljećima skrivale, i o čemu su Dominika i Domagoj 2014. godine pisali u svom radu, danas doživljava svoju potpunu globalnu renesansu. Grupa Lelek i pjesma "Andromeda" na Eurosongu zapravo nastavljaju tamo gdje su stali istraživači. Moderni scenski spektakl posudio je vizualni kod patnje, vjere i ponosa naših baka i pretvorio ga u najmoderniji umjetnički izričaj za milijunsku publiku.

Zahvaljujući istraživačkom radu sestre i brata Andrijanić, tradicijska baština našeg kraja dobila je svoj znanstveni temelj i trajni zapis u izdanjima Matice hrvatske, puno prije nego što je zabljesnula pod reflektorima europske estrade. Pogled na ekrane i nastup na Eurosongu danas nas ponovno spaja s brižnim rukama naših baka pod znakom svih znakova – znakom opstojnosti, dostojanstva i nepokolebljive vjere.

Znanstveni rad dr. sc. Dominike Andrijanić i Domagoja Andrijanića objavljen u časopisu Susreti, 2014. možete u cijelosti pročitati na sljedećem linku:
https://maticahrvatska-grude.org/wp-content/uploads/2014/12/susreti_8.pdf

Grude.com