Pijete alkohol zbog smanjenja stresa? Stručnjak za mozak ima jedno važno upozorenje

Jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za stres uputio je ozbiljno upozorenje svima koji se zbog ublažavanja stresa okreću alkoholu. Milijuni ljudi nakon napornog dana na poslu imaju istu rutinu: dolazak kući, otvaranje boce vina ili piva. Nakon toga slijedi osjećaj kako dnevna napetost popušta već uz prve gutljaje.

Međutim, Carmine Pariante, profesor biološke psihijatrije na londonskom sveučilištu King's College, upozorava da bi oni koji pokušavaju smanjiti razinu stresa konzumacijom alkohola zapravo mogli pogoršati svoje stanje, budući da alkohol povećava razinu kortizola u tijelu – hormona koji se često naziva "hormonom stresa".

Znanost potvrđuje njegovu zabrinutost. Istraživanja su pokazala da čak i umjerena konzumacija alkohola može aktivirati osovinu hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA), središnji tjelesni sustav za odgovor na stres, što dovodi do pojačanog lučenja kortizola.

Jedno istraživanje otkrilo je da kronična konzumacija alkohola remeti rad HPA osovine, uzrokujući trajno povišene razine kortizola koje s vremenom mogu pogoršati simptome anksioznosti i depresije. Nacionalni institut za zlouporabu alkohola i alkoholizam (NIAAA) također je istaknuo da dugotrajna konzumacija alkohola narušava tjelesne sustave za odgovor na stres na način koji pojedince čini podložnijima stresu, a ne otpornijima na njega, piše Express.

Alkohol povisuje razinu kortizola

Profesor Pariante gostovao je u podcastu ZOE Science and Nutrition. Kada ga je voditelj Jonathan Wolf upitao: "Smanjuje li alkohol moj stres?", prof. Pariante odgovorio je: "Smanjuje ga doslovno na desetak minuta ili pola sata dok pijete i dok ste pod njegovim utjecajem. Rekao bih da, ako imate osjećaj da vam alkohol znatno smanjuje stres dok ga konzumirate, vjerojatno pijete previše. On samo otupljuje osjećaj stresa, a stanje se nakon toga obično pogorša".

Profesor Pariante objasnio je da alkohol povisuje razinu kortizola: "Ljudi s problemima vezanim uz alkohol imaju iznimno visoke razine kortizola. Alkohol drastično potiče upalne procese. Dakle, osobe koje pate od ovisnosti o alkoholu ili ga zloupotrebljavaju imaju visoke razine kortizola i visoku razinu upale u organizmu".

Profesor Pariante istaknuo je da isto vrijedi i za beskonačno listanje sadržaja na društvenim mrežama. Rekao je: "Sve ovisi o tome zašto to radimo. Pretpostavljam da većina nas, uključujući i mene, to čini jer u tom trenutku ne želimo razmišljati o onome što nas zabrinjava niti se želimo suočiti s emocijama koje proživljavamo".

"Tvrdim li da si ljudi ne bi smjeli priuštiti deset minuta predaha gledajući u mobitel? Naravno da ne; to je kao da popijete čašu vina. No, ako to preraste u opijanje svake večeri ili ako zanemarujete obitelj i prijatelje jer ste stalno na mobitelu, tada se morate zapitati: 'Što to pokušavam izbjeći u svojim mislima usmjeravajući svu pažnju na čašu, mobitel ili bilo što drugo?'", istaknuo je.

"U pozadini svega toga leži ista težnja za korištenjem raznih strategija – bilo čega što nam pomaže da otupimo emocije. Stoga moramo pokušati razumjeti na koji način to činimo. Koristimo li te metode na zdrav i prihvatljiv način ili na nezdrav način?", kazao je.

Kada potražiti stručnu pomoć?

Mnogima je poznat izazov postizanja kvalitetnog sna u razdobljima stresa, kao i to kako se taj problem može pretvoriti u destruktivan ciklus. Profesor Pariante iznio je nekoliko pristupa rješavanju tog problema.

Objasnio je: "Mislim da je u većini slučajeva najbolje pristupiti situaciji sa suosjećanjem i strpljenjem – prihvatiti da je ovo teško razdoblje, da će biti noći kada će san biti otežan, te pokušati smanjiti utjecaj čimbenika koji nas uznemiruju".

Preporučio je smanjenje izloženosti ekranima, održavanje redovite rutine odlaska na spavanje i bavljenje aktivnostima poput čitanja ili "bilo čega što nam pomaže da se opustimo".

Dodao je: "To je vjerojatno najbolja strategija. Ako problem postane takav da ga ne možete sami riješiti ili ako situacija nadilazi puku nelagodu zbog nedostatka sna, tada treba potražiti stručni savjet ili pomoć. Naravno, postoje i specifičnije psihološke intervencije. Ne zagovaram uzimanje lijekova za probleme sa spavanjem, a kada se oni i koriste, obično se preporučuju samo na kraće razdoblje, primjerice tjedan dana, kako bi se prebrodila akutna faza".

Što je kortizol?

Iako se kortizol često naziva "hormonom stresa", on je zapravo steroidni hormon koji ima ključnu ulogu u brojnim tjelesnim procesima, uključujući rad imunološkog sustava, metabolizam i regulaciju krvnog tlaka. U stresnim situacijama tijelo otpušta adrenalin i kortizol.

Kada kratkotrajni stres popusti, razina kortizola pada i tijelo se vraća u uobičajeno stanje. Međutim, dugotrajni stres održava reakciju tijela na stres pretjerano aktivnom, što s vremenom može ozbiljno naštetiti zdravlju.

Osobe kod kojih je razina kortizola trajno povišena, stanje poznato kao Cushingov sindrom, mogu imati niz simptoma, uključujući povećanje tjelesne težine, visoki krvni tlak, promjene raspoloženja te znakove tjeskobe ili depresije.