Zoran Krešić: Legitimno je razgovarati o obnovi Herceg-Bosne

Domovinski pokret nedavno je predstavio inicijativu za osnivanje posebne hrvatske izborne jedinice u Bosni i Hercegovini, a predsjednik stranke Ivan Penava u opširnom je pismu upozorio na, kako navodi, dugogodišnje narušavanje političke ravnopravnosti Hrvata u BiH. U istom kontekstu spomenuo je i mogućnost ponovne uspostave Herceg-Bosne, ali u okviru federalno uređene Bosne i Hercegovine.

O tome je novinar Zoran Krešić razgovarao u programu N1, ocjenjujući kako je inicijativa prije svega odraz dugotrajnog nezadovoljstva političkim položajem Hrvata u Bosni i Hercegovini, ali i pokušaj otvaranja ozbiljne rasprave o modelima zaštite njihove ravnopravnosti.

Krešić je podsjetio kako su Hrvati, prema njegovu mišljenju, u najmanje četiri navrata doživjeli da im drugi biraju političke predstavnike.

"Sjećamo se bivše Jugoslavije i vremena kada je Slobodan Milošević nametnuo Sejdu Bajramovića, a danas imamo slučaj Željka Komšića, koji je više puta izabran pretežito glasovima Bošnjaka, iako formalno predstavlja hrvatski narod u Predsjedništvu BiH", rekao je Krešić.

Prema njegovim riječima, takva praksa kod Hrvata izaziva velike frustracije, no to nije jedini razlog nezadovoljstva. Podsjetio je i na razdoblja 2001. i 2011. godine, kada su, kako navodi, Hrvati praktično izbačeni iz vlasti.

"Sve to stvara osjećaj političke nemoći i nezadovoljstva. Mnogi smatraju da su time narušeni principi dogovoreni u Daytonu", kazao je.

"Hrvatima drugi biraju političke predstavnike"

Krešić smatra kako se zbog takvih okolnosti sve češće govori o potrebi uspostave izborne jedinice u kojoj bi Hrvati mogli samostalno birati svoje političke predstavnike.

Ako do toga ne dođe, dodaje, logično je da će se početi razmišljati o drugim modelima zaštite političke ravnopravnosti.

"Bosna i Hercegovina danas, po mom mišljenju, ulazi u opasan proces koji u određenoj mjeri podsjeća na situaciju u bivšoj Jugoslaviji, kada je jedan narod pokušavao ostvariti političku dominaciju nad drugima", ocijenio je Krešić.

Dodao je kako danas mnogi Hrvati smatraju da Bošnjaci nastoje ostvariti političku prevlast u Federaciji BiH, dok reakcije koje dolaze iz hrvatskog političkog korpusa vidi kao posljedicu upravo takvog osjećaja.

"Smatram da je potpuno legitimno otvoriti civiliziranu raspravu o toj temi. Nitko ne govori o sukobima ili podizanju tenzija, ali činjenica da Hrvatima drugi biraju političke predstavnike jednostavno mora doći na dnevni red", poručio je.

Izborni zakon neće nužno biti glavna tema kampanje

Krešić ne vjeruje da će pitanje posebne hrvatske izborne jedinice ili izmjena izbornog zakona biti glavna tema predstojeće izborne kampanje.

Kako navodi, istraživanja provedena među Hrvatima u BiH pokazuju da je izborni zakon važno pitanje, ali ne spada među tri najvažnija prioriteta.

"Najvažnija pitanja su kako zadržati ljude u zemlji, kako ojačati gospodarstvo, unaprijediti zdravstveni sustav i poboljšati obrazovanje", rekao je.

Prema njegovoj ocjeni, pitanje političke jednakopravnosti Hrvata svakako će biti prisutno u kampanji, ali ne vjeruje da će biti presudno.

Ipak, upozorava kako bi se situacija mogla promijeniti ako bi se ponovno dogodilo da hrvatski član Predsjedništva BiH bude izabran pretežito bošnjačkim glasovima.

"To bi dodatno produbilo frustracije koje među Hrvatima postoje već godinama", kazao je Krešić.

Hrvatska i BiH bez ozbiljnijeg zahlađenja odnosa

Govoreći o mogućim posljedicama inicijative na odnose Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Krešić ne očekuje ozbiljnije zahlađenje.

Ističe kako Hrvatska i Bosna i Hercegovina imaju složene, ali vrlo važne odnose, te kako treba razlikovati stavove pojedinih političkih aktera u Sarajevu od ukupnih odnosa između dviju država.

"Hrvatska je jedan od ključnih partnera BiH na njezinu europskom i euroatlantskom putu", rekao je.

Prema njegovu mišljenju, pitanje izmjena izbornog zakona prije svega je pitanje odnosa Hrvata i Bošnjaka unutar Bosne i Hercegovine.

Uvjeren je kako bi se upravo rješavanjem tog pitanja otvorio prostor za kvalitetnije odnose između ta dva naroda i lakše rješavanje drugih otvorenih pitanja koja ih opterećuju već godinama.

Herceg-Bosna kao upozorenje

Krešić smatra kako je legitimno razgovarati o svim političkim opcijama ako se nastavi negirati ili ograničavati politička ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Naglašava, međutim, kako se ideje poput obnove Herceg-Bosne u ovom kontekstu spominju uvjetno, kao svojevrsno upozorenje.

"Ne može se očekivati da jedan narod desetljećima trpi ono što smatra političkom nepravdom i da pritom ne traži alternativna rješenja", rekao je.

Upozorio je i kako bi se nakon pitanja člana Predsjedništva slični problemi mogli pojaviti i na nižim razinama vlasti.

Zbog toga, smatra, dio hrvatskih političkih predstavnika inzistira na otvaranju rasprave o svim mogućim modelima zaštite političkih prava.

"Povijest nas uči da pokušaji dominacije jednog naroda nad drugima često završavaju političkim krizama. To je važna lekcija i za Bosnu i Hercegovinu", istaknuo je Krešić.

Predsjedništvo kao ključno političko pitanje

Krešić pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH smatra ključnim političkim pitanjem kada je riječ o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Prema njegovim riječima, Predsjedništvo BiH ima značajne ovlasti, od imenovanja veleposlanika i sudjelovanja u kreiranju vanjske politike do predlaganja važnih državnih odluka.

Zbog toga, ističe, nije riječ samo o jednoj osobi ili jednom mandatu, nego o širem pitanju političke zastupljenosti Hrvata u državnim institucijama.

"Pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva povezano je i s predstavljenošću Hrvata u diplomatskoj mreži, neovisnim institucijama i drugim tijelima vlasti", rekao je Krešić.

Vjeruje kako bi izmjene izbornog zakona u velikoj mjeri otklonile dugogodišnje nesporazume između Hrvata i Bošnjaka.

Prema njegovoj ocjeni, hrvatski i bošnjački interesi u velikoj su mjeri kompatibilni kada je riječ o europskim integracijama i članstvu u NATO-u.

"Upravo zato smatram da je rješavanje ovog pitanja preduvjet za dugoročnu stabilizaciju odnosa između dvaju naroda, ali i stabilnost Bosne i Hercegovine u cjelini", zaključio je Krešić.