Ovo su blagodati žlice meda dnevno. Evo što znanost kaže

Med se dugo smatrao narodnim lijekom i zdravijom alternativom bijelom šećeru, no znanstvene studije sve više potvrđuju da njegova uloga u prehrani nadilazi onu jednostavnog zaslađivača.

Iako ga većinom čine šećeri, fruktoza i glukoza, njegova složena struktura, koja uključuje organske kiseline, enzime, vitamine, minerale i brojne bioaktivne tvari, stavlja ga u posebnu kategoriju. Najnovija istraživanja otkrivaju kako umjerena konzumacija, osobito određenih vrsta meda, može imati iznenađujuće pozitivne učinke na cjelokupno zdravlje.

Kada govorimo o medu, ključno je razumjeti da proizvod koji se nalazi u prozirnoj, tekućoj formi u supermarketima često nije isti kao onaj u svom izvornom obliku. Većina komercijalno dostupnog meda prolazi kroz proces pasterizacije, odnosno zagrijavanja na temperaturama od oko 70 stupnjeva Celzijevih. Taj postupak uništava potencijalne bakterije, usporava kristalizaciju i proizvodu daje bistar, ujednačen izgled. Međutim, visoka temperatura istovremeno uništava i veliki dio korisnih sastojaka: prirodne enzime, vitamine i minerale koji medu daju ljekovita svojstva.

S druge strane, sirovi med je nepasteriziran i nefiltriran. On se ne zagrijava iznad 35 stupnjeva, što je otprilike normalna temperatura u košnici. Zbog toga zadržava sve svoje nutritivne vrijednosti, uključujući i važne komponente poput pčelinjeg peluda i propolisa, koji se uklanjaju tijekom fine filtracije prerađenog meda. Sirovi med je često mutniji, kremastije teksture i brže se kristalizira, što je prirodan proces koji ne utječe na njegovu kvalitetu. Upravo su ti sačuvani nutrijenti razlog zašto znanstvene studije često pripisuju veće zdravstvene prednosti sirovom medu, prenosi 24sata.hr

Neočekivani saveznik za zdravlje srca

Jedno od najznačajnijih otkrića dolazi iz opsežne sustavne analize osamnaest kliničkih ispitivanja sa Sveučilišta u Torontu, koja je obuhvatila više od tisuću ispitanika. Rezultati su pokazali da umjerena konzumacija meda može povoljno utjecati na kardiometaboličko zdravlje. Konkretno, dnevni unos od oko 40 grama meda, što odgovara dvjema jušnim žlicama, tijekom osam tjedana doveo je do smanjenja razine ukupnog kolesterola, 'lošeg' LDL kolesterola te triglicerida. Istovremeno, zabilježen je porast razine 'dobrog' HDL kolesterola koji štiti krvne žile. Istraživači su naglasili da učinak nije bio jednak za sve vrste meda. Najbolje rezultate pokazali su monoflorni medovi, poput bagremovog i meda od djeteline, kao i sirovi, neprerađeni med.

Paradoks šećera i utjecaj na glukozu

Najveći paradoks vezan uz med jest njegov utjecaj na razinu šećera u krvi. Iako se sastoji od otprilike 80 posto šećera, klinička ispitivanja su pokazala da njegova konzumacija može dovesti do smanjenja razine glukoze u krvi natašte. Objašnjenje leži u njegovom jedinstvenom sastavu. Oko 15 posto šećera u medu čine takozvani rijetki šećeri, poput izomaltuloze, koji imaju niži glikemijski indeks i pokazali su blagotvorne učinke na metabolizam, uključujući poboljšanje odgovora na glukozu i smanjenje inzulinske rezistencije. Vjeruje se da antioksidansi i protuupalna svojstva meda također doprinose ovim pozitivnim efektima. Ipak, osobe s dijabetesom trebaju biti oprezne. Iako med može imati bolji učinak od običnog šećera, i dalje može podići razinu glukoze, stoga je nužno pratiti individualne reakcije.

Više od zaslađivača - utjecaj na mozak i raspoloženje

Blagotvorni učinci meda protežu se i na neurološko zdravlje. Istraživanja sugeriraju da med djeluje kao 'pojačivač' za mozak, ponajviše zahvaljujući bogatstvu polifenola. Ovi snažni antioksidansi štite moždane stanice od oksidativnog stresa, procesa koji je povezan s kognitivnim padom i razvojem neurodegenerativnih bolesti. Studije provedene na životinjama, ali i na ljudima, pokazale su da redovita konzumacija meda može poboljšati kratkoročno i dugoročno pamćenje. Osim toga, med pokazuje i antistresna svojstva. Smatra se da može pomoći u regulaciji hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna osovine, ključnog sustava za odgovor na stres, te smanjiti razinu hormona stresa poput kortikosterona.

Tradicionalna primjena u modernom ruhu

Mnoge tradicionalne primjene meda danas imaju i znanstvenu potvrdu. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje ga kao učinkovito sredstvo za ublažavanje kašlja kod djece starije od godinu dana, a studije su pokazale da jedna doza meda prije spavanja može smanjiti izlučivanje sluzi i umiriti nadražaj jednako učinkovito kao i neki komercijalni sirupi. Važno je ponoviti da se med zbog rizika od botulizma ne smije davati djeci mlađoj od jedne godine. Njegova antibakterijska i protuupalna svojstva čine ga i izvrsnim sredstvom za zacjeljivanje rana. Stvara nepovoljno okruženje za bakterije, pomaže u čišćenju rane i potiče oporavak tkiva. Konačno, sirovi med djeluje kao prebiotik, hraneći dobre bakterije u crijevima i time doprinoseći zdravlju probavnog sustava i jačanju imuniteta.